Kamis, 30 Juni 2022

MISA TETUN FOUN

 Misa Tetun Foun


Am'lulik: Hodi Padre, hodi Fillu, no hodi Espírito Santo, Sira Naran, 

Povu: Amén. 


Am'lulik: Na'i, Jezús Kristu nia grasa, Aman Maromak nia domim hamutuk iha Espirito Santo, horik ho imi. (Nai horik ho imi) 

Povu: Rahun diak ba Maromak be halibur ita, iha Cristo nia domin. 


Am'lulik: Maun-alin no feton sira: atu hala'o lolos misterio santo sira, hanoin lai katak ita ema maksalak. Confessa ita salan. 

Povu: Ha'u confessa ba Maromak Kbiit-tomak Nain, no ba imi maun-alin no feton sira, katak hau sala fila-fila, hodi hanoin no hateten, hofi hahalok no la hala'o hau knaar, hau sala, hau sala tebes duni. Tan ne'e, hau husu ba Santa Maria, Virgem nafatin, ba Anjo no Santo sira hotu, no mos ba imi, maun-alin no feton sira, atu harohan ba Maromak, ita Nain, mai hau 


Am'lulik: Maromak kbiit-tomak Na'in, sadi'a ita ba, perdua ita salan, lori ita ba moris rohan laek. 

Povu: Amén. 

Am'lulik: Na'i, sadi'a ami,

Povu: Na'i, sadi'a ami.

Am'lulik: Kristu, sadi'a ami,

Povu: Kristu, sadi'a ami.

Am'lulik: Na'i, sadi'a ami,

Povu: Na'i, sadi'a ami.


Am'lulik: Glória ba Maromak iha leten a'as ba,

Povu: Paz iha rai-klaran ba ema sira be laran-di'ak. Na'i Maromak, Liurai lalehan, Aman Maromak Kbiit-tomak Na'in: Ami hawelok Ita, ami hahí Ita, ami adora Ita, ami haliban Ita, ami agradece Ita, tan Ita nia glória bo'ot tebes, Na'i Jezús Kristu, Oan-Mane Mesak, NA'I Maromak, Bibi-Oan Maromak, Aman Maromak nia Oan: Ita be kasu mundu salan, sadi'a ami. Ita be hatodan-An iha Aman nia sorin kwana, sadi'a ami. Tan Ita mesak de'it Santo; Ita mesak deit Nai; Ita mesak deit, Aas liu nobun, Jesua Cristo, hamutuk ho Espírito Santo: iha Aman Maromak nia glória. Amém.


Am'lulik: Mai ita harohan.... hodi ami Na'i Jesus Cristo, Ita Oan, be Maromak ho Ita, hamutuk iha Espírito Santo. 

Povu: Amém.

Leitor: Na'i nia futar lia

Povu: Agradese ba Maromak

Am'lulik: Na'i horik ho imi

Povu: Horik mós ho ita.

Am'lulik: Na'i Jesus Cristo nia Evangelho tuir São...

Povu: Na'i glória ba Ita.

Am'lulik: Lia maksoin.

Povu: Cristo ami hahí Ita.


Am'lulik: Ha'u fiar Maromak mesak ida deit...

Povu: Aman Kbiit-tomak Na'in, Mahalo lalehan no rai, buat hotu be bele haré no labele haré. Ha'u fiar Nai ida deit, Jesus Cristo, Maromak Oan-Mane Mesak, moris nanis hosi Aman molok tempu hahú. Maromak hosi Maromak, Naroman hosi Naroman. Maromak lós, hosi Maromak lolós; Aman hako'us, la halo Nia, nia-An ida deit ho Aman. Buat hotu halo ona hodi Nia. Tan ita ema, atu soi ita, Nia tun ona hosi Lalehan. halo nia-An ba ema, hodi Espírito Santo, Nia hola isin iha Virgem Maria nia knotak, halo nia-An ba ema. Tan mós ba ita, ema hedu Nia ba cruz, iha Pôncio Pilatos nia ukun; terus, mate tiha, ema hakoi Nia. Liu loron tolu, tuir Escrituta, Nia hahú moris-hi'as; hi'it-An ba Lalehan, he'in-An iha Aman nia sorin kwana. Nia sei mai fali ho glória, atu tesi lia ba ema moris no ba ema mate; nia ukukn sei rohan-laek. Hau fiar Espírito Santo, Nai be haraik moris, mai hosi Aman no Oan; ema hana'i, haliban hamutuk ho Aman no Oan: Nia ha'e lia tun hosi Profeta sira. Hau fiar Kreda ida-mesak, Santa, Católica, Apostólica. Hau haklaken baptismo ida deit atu kasu salan. Hau hein moris-hi'as mate sira, no moris ida be sei mai. Amém.

Forma badak: 

   (Ha'u fiar Maromak Aman Kbiit-tomak Na'in, Mahalo lalehan no rai; no Jesus Cristo nia Oan-Mane Mesak, ita Nain, be kous ina hodi Espirito Santo nia kbiit; moris hosi Virgem Maria: terus iha Pôncio Pilatos nia ukun, hedi iha cruz, mate no haloi tiha; tun ba mate sira hela fatin; liu loron tolu moris-hi'as; hi'it-An ba Lalehan; he'in-An iha Aman Maromak nia Kbiit-tomak Nain nia sorin kwana, hosi neebe sei hi'it-An mai atu tesi-lia ba ema moris no ba ema mate. Hau fiar Espirito Santo; Santa Kreda Katólika; Santo sira tulun malu; salan sira kasu ona; moris-hi'as isin nian no moris rohan-laek. Amen.)


Am'lulik: Na'i, lalehan no rai-tomak nia Maromak, rahun-di'ak ba Ita, tan ba pão ami simu ona hosi ita laran-di'ak, mai hosi rai, hosi ema kolen neebe hasae ba Ita atu bele nakfilak ba Pão moris nian mai ami.

Povu: Rahun-di'ak nafatin ba Maromak

Am'lulik: Na'i, lalehan no rai-tomak nia Maromak, rahun-di'ak ba Ita, tan ba tua ami simu ona hosi ita laran-di'ak, mai hosi uvas, hosi ema kolen, ami hasa'e ba Ita atu bele nakfilak ba Tua maksoin mai ami.

Povu: Rahun-di'ak nafatin ba Maromak

Am'lulik: Maun-alin no feton sira, harohan ba atu Aman Maromak Kbiit-tomak Nain bele simi netik karan-mutun ha'un (ha'u nian) no imi nian

Povu: Na'i simu netik karan-mutun ne'e hosi o liman atu hahí no hawelok nia naran, ba Ita nia di'ak no ba Santa Kreda hotu nian. 

Am'lulik: Maromak horik ho imi

Povu: Horik mós ho ita

Am'lulik: Hasae imi neon ba Maromak

Povu: Ami hasae ona ba Maromak

Am'lulik: Mai ita agradese ba Na'i ita nia Maromak

Povu: Nee ita kna'ar, ita maksoin

Am'lulik:... hodi hananu/dehan iha lian ida de'it:

Povu: Santo, Santo, Santo Na'i Maromak Kbiit-tomak Na'in. Lalehan no rai haklaken ita glória. Hosana leten a'as ba. Di'ak tebes Ida be mai hdi Na'i nia naran. Hosana leten a'as ba.


Am'lulik: Mistériu fiar nian

Povu: Na'i, ami fó hatene ita nia mate, ami haklaken ita nia moris-hi'as. Na'i Jesus, hi'it-An mai!

Am'lulik: Hodi Cristo, ho Cristo, iha Cristo ba Ita, Aman Maromak Kbiit-tomak Nain hamutuk iha Espírito Santo, hahí no glória tomak oras ne'e ba nafatin

Povu: Amen.


Am'lulik: Tuir Maksoi hanorin, ita barani harohan: (Ho neon ho laran ida de'it, ita hamutuk harohan nu'u Na'i hanorin:) 

(Tan ita hanaran-an Maromak oan no ita Maromak oan duni, ho laran-metin ita bele ona harohan:

Povu: Ami Aman, be iha lalehan,

halo ami hahí-hana’i Ita naran

halo Ita nia reinu to’o mai ami;

Ita nia hakarak halo tuir ba

iha rai nu’udar iha lalehan.

Ohin ne’e haraik ai-han lor-loron nian mai ami;

haraik perdaun mai ami salan,

nu’udar ami perdua ema halo a'at ami;

labele husik ami monu ba tentasaun;

maibé hasai ami hosi a'at.


Am'lulik: Na'i, hasai ami hosi a'at tomak, haraik dame  mai rai-klaran iha ami moris ohin loron, atu hetan tiha tulun hosi ita laran-luak, ami bele sai hosi sala no buat hotu be hasusar, uainhira ami hein hela Jezús Kristu ami Maksoi nia hi'it-An mai nakonu ho glória.

Povu: Ita mak Liurai, Ita mak ukun ho kbiit-liurai ba nafatin

Am'lulik: Na'i, nia damen horik nafatin ho imi

Povu: Kristu nia domin halo ita hamutuk ona

Am'lulik: Hadame malu ba, ho Kristu nia paz

Povu: Amen ..“Paz de Cristo”..

Am'lulik no Povu: Bibi-Oan Maromak nian be kasu mundu salan, sadi'a ami. 

Bibi-Oan Maromak nian be kasu mundu salan, sadi'a ami. 

Bibi-Oan Maromak nian be kasu mundu salan, haraik damen mai ami.










Am'lulik: Rahun-di'ak ba sira be tene ona ba han kalan Nai nian. Ne'e ha'e Bibi-oan Maromak, be kasu mundu salan. 

Povu: Na'i, ha'u la so'i Ita-Bo'ot hi'it-an mai ha'u horik-fatin maibé, Ita-Bo'ot dehan de'it liafuan ida, ha'u sei hetan maksoin.

Am'lulik: Maromak horik ho imi

Povu: Nia horik ho ami 

Am'lulik: Maromak be biit-tomak Na'in, haraik bénsaun ba imi, Aman, Oan no Ispíritu Santu

Povu: Amen

Am'lulik: Missa hotu ona, ba ho Maromak

Povu: Kmanek ua'in ba Maromak.

Rabu, 29 Juni 2022

KETA TA'UK BAINHIRA FAILLA


Dala-barak ita hala'o buat ruma, ita keta ta'uk tan de'it failla no keta husik ida ne'e domina ita néon. Ema ne'ebe haksolok teb-tebes mak sira ne'ebe  servisu ho laran mo'os no la ta'uk ba dezafiu sira.

  

Hafolin ba ita nia esforsu sira, hafolin ba ita nia-a'an. Ita a'an folin ne'e mosu hosi dixiplina no atitude ne'ebe di'ak.

Bainhira ita iha rua ne'e ona, ne'e mak forsa ne'ebe lolós no di'ak teb-tebes.


Agradese nafatin ho sáida mak ita hala'o ona, no keta ta'uk de'it failla iha buat ruma ne'ebe ita atu halo ba, mantein hodi koko to'o hetan dalan ikus ba susesu nian, haka'as-án ba..

Fiar ba, katak; Ó bele!

Selasa, 28 Juni 2022

SAI AHI-OAN BA ITA NIA MALUK SIRA

SAI AHI-OAN BA ITA NIA MALUK SIRA

Ema fiar na'in mak naroman nia oan-sira ne'ebe bolu ona atu sai ahi-oan ne'ebe haroman mundu ida ne'e. Desde uluk Maromak bolu ita la'os atu sai hanesan ho mundu ida ne'e maibé atu sai diferente, tanbá mundu mak fatin be ita hala'o moris ba iha momentu ida ne'e mak fatin ida ne'ebe nakonu ona no dominante hosi nakukun nune'e to'o ema barak mak lakon no mout. 

Ema fiar-na'in ne'ebe simu ona naroman hosi Kristu mak roman mundu nian, tenki sai ahi-oan ne'ebe haleno naroman ne'e iha mundu ida ne'e. Saseluk hosi ahi-oan funsiona nu'udar haroman, funsiona hamanas isin-lolon. Tanbá barak iha problema, presaun, sofrimentu, difikuldade, ema barak lakon preokupasaun be sinxeru, lakon haksolok, lakon dame prosperu, lakon vontade moris no domin iha ema barak sai malirin. Tanbá ne'e, momentu ida ne'e mak ahi-oan ne'ebe hamanas tenki bele fó impaktu.

Nune'e ita nia prezensa nu'udar naroman ou ahi-oan iha mundu ida ne'e ita tenki bele funsiona ho di'ak, basá ema-sira barak mak iha nakukun laran no-mós malirin no presiza ita nia naroman atu leno ba sira no atu bele hamanas nafatin sira. Ida ne'e mak ita nia kna'ar, ida ne'e mak ita nia servisu uma nian no ida ne'e mak naha ne'ebe Na'i tau iha ita nia laran. Mai ita funsiona ho di'ak, basá tempu to'o mai Na'i sei husu ita nia responsabilidade.


“No ida ne'e mak ukunfuan ne'e: naroman mai ona iha mundu ida ne'e nia laran, maibé ema hakarak liu fali iha nakukun duke iha naroman, tanbá sira nia hahalok a'at.” - Joãu 3:19

Senin, 27 Juni 2022

MUNDU EJIZI LÍDER NE'EBE SUPERIOR

MUNDU EJIZI LÍDER NE'EBE SUPERIOR 

Mundu absolutamente la fó apresiasaun konaba humildade, tanbá humildade konsideradu identiku ho frakeza no desvantajen. Mundu ejizi poder, la'os frakeza. Iha mundu lideransa, mundu hein de'it líder ida ne'ebe forte, maskulinu no autoritáriu, no-mós se presiza oprexivu.

Enkuantu líder ideal Jezús mak labarik ki'ik ne'ebe la vale, ne'ebe depende tebes ba ema seluk. Tanbá ne'e iha kontrasaun ne'ebe kroat teb-tebes entre konseitu rua iha leten. La iha kompromixu iha ninia klaran, tanbá ne'e ita tenki hili. Ninia problema mak humildade kuaze atu mohu iha momentu ida ne'e, basá líder barak ne'ebe hili ona ba sempre hatudu-a'an ás liu kompara ho sira seluk. Humildade sai fali merkadoria lideransa ne'ebe aumenta sa'e. 

Ida ne'e tanbá Jezús enfatiza ba Ninia-eskilante-sira se hakarak sai ida ne'ebe bo'ot-liu sira tenki sai uluk atan hodi serví, karik hakarak sai líder ne'ebe fó ksolok ba Na'i tenki sai hanesan labarik ki'ik.

Jezús hakarak atu enfatiza katak líder ida ne'ebe tenki iha humildade, laran ne'ebe fasil atu forma, fasil atu simu sujestaun no fuan ida ne'ebe la fasilmente atu nakfilak. Tan ne'e karik hakarak sai líder ne'ebe susesu no haksolok iha ba kriteria-sira ne'ebe Na'i hakarak iha ita nia moris tomak.

“Tanbá ne'e, nu'udar ema sira be Maromak fihir ona, ne'ebe hasantu no Maromak hadomi, tau laran luak, laran maus, haraik-a'an, laran sadi'a no iha pasiénsia.” - Koloso 3:12

NA'I, HANORIN HA'U FÓ LARAN ATU HADOMI

 


Difisil teb-tebes atu fó perdua ba ema ida ne'ebe hakanek ona ita. Atu halo ne'e hotu hanesan nunka akontese no hakoi hotu sentimentu frustradu. Senti todan tebes simu fila-fali prezensa ema ida ne'ebe halo ona ita laran kanek nune'e.

Maibé Na'i Jezús hakarak atu ita sempre fó perdua. Bo'ot eh ki'ik kanek ne'ebe iha fuan laran, ita tenki bele husik tiha perdaun. No ida ne'ebe Nia hakarak, perdaun ne'e tenki sai hosi ita laran ne'ebe mo'os.

Na'i hatene katak ita nu'udar ema la forsa atu fó perdua hanesan Nia fó perdua. Maibé Na'i sei fó ita forsa atu perdua. Bainhira ita laran kanek, entaun hakbesik ba Na'i no harohan ba:

“Na'i, bainhira ema hakanek ona ha'u-laran, hanorin ha'u ho laran atu fó perdua. Bainhira ema julga ona ha'u nia moris, hanorin ha'u atu hadomi.”


“Keta fó julga ema, nune'e mós ema sei la julga ó. No keta fó kastigu ema, nune'e mós ema sei la kastigu ó; fó perdua ba, no ó sei hetan perdua.” - Lukas 6:37

Rabu, 22 Juni 2022

TA'UK TANBÁ LA FIAR

TA'UK TANBÁ LA FIAR

Sentimentu ta'uk mosu bainhira ita la fiar ba ema ruma ou ba buat ruma, no ita sai barani bainhira ita hatene no koiñese ema ne'e ou buat ida ne'ebe ita fiar. Bainhira ita hare'e akontesimentu Jezús la'o iha be'e leten, no fó Pedru oportunidade atu  bele halo nune'e mós, momentu ne'e ita bele hare'e Pedru halo tuir la'os tanbá nia buka hela objesaun ou halo ema seluk imprexionadu.

Pedru nia barani ne'e mosu bainhira nia rona Jezús hateten “Ne'e Ha'u.” Bainhira ita koiñese, fiar no iha relasaun ne'ebe intimu ho Maromak, ita bele halo hanesan sáida mak Pedru halo. Ita sei la ta'uk halo sáida de'it, tanbá ita hatene ho justu sée mak ita koiñese no fiar.

Tanbá ne'e karik ita iha oras ida ne'e sei iha ta'uk nia laran no la barani halo sáida de'it ne'e mós signifika ita la koiñese Maromak ne'ebe ita adora. Basá karik ita koiñese-Nia parese ita sei fiar-Nia no ita sei la infrenta sentimentu-sira ta'uk ne'e tan. Mai ita koiñese Maromak ne'ebe ita adora ho justu, entaun ita nia fé sei dezemvolve liu-hosi esperiénsia ne'ebe ita liu hamutuk-Nya. Basá Maromak mós hakarak ita fiar-Nia no laran-metin ba-Nia.

“Maibé Jezús hateten kedas ba sira: “Hakmatek ba! Ne'e Ha'u, keta ta'uk!” Hafoin Pedru bolu no hatan ba Nia (Jezús): “Na'i, sée karik ne'e Ita, haruka ba ha'u hakbesik ba-Ita hodi la'o iha be'e leten.” Dehan Jezús: “Mai ba!” Entaun Pedru tun hosi bero no la'o iha be'e leten hodi hetan Jezús” - Mateus 14:27-29

LÓS KA, KATÓLIKA NE'E ADORA ESTATUA?


Eskritura badak kona-ba estatua iha Kreda  Katólika ida ne'ebe Apostólika atu nune'e bele hamenus sala komprensaun ne'ebe bebeik akontese.

Lós Ka, Katólika Ne'e Adora Estatua?

Tanbá sa iha Katóliku hetan estatua, imajen Jezús, Maria, Anju no Santu/a sira, oinsá, lolós ne'e ema Katóliku sira adora estatua ka?

Dala-ua'in no bebeik ona Kristaun Non-Catholic uza mandamentu (ukunfuan) 10 Maromak nian, ne'ebe segundu (Versaun Protestantismu) hodi hatete katak Katólika ne'e adora estatua.

Lolós ne'e la'e no sala komprende de'it.

Hetan diferensia bo'ot iha numeral 10 lei eskriptura iha Katolikismu no Protestantismu

Iha ukunfuan 10 ne'ebe determina ona hosi Na'i iha Ezodu 20:1-17, lolós ne'e Maromak la fó ho esplisitu, oin-sá maneira fó númeru ba iha ukunfuan-sira ne'e.
Separasaun/numeralizasaun versíkulu iha Bíblia Sagrada tomak foin hahú iha tempu sékulu klaran. Karik kada ukunfuan fó ona númeru entaun bele hetan kuaze ukunfuan 15. 

Igreja Katólika halibur la-halakon ninia versíkulu ida de'it mós la'e hosi Maromak nia ukunfuan ne'e, maibé halibur fali sai sanulu, hanesan ho doutrina St. Agustiñu nian.

AMAN IGREIJA NA'IN-RUA NE'EBE INFLUENSIADU TEB-TEBES

Aman Kreda na'in rua ne'ebe halimar funu bo'ot iha lala'ok halibur/hagrupa ukunfuan sanulu Maromak nian mak St. Agustiñu no Origen.
St. Agustiñu mak ema santu ne'ebe simu grau/nível “Doctor of the Church”/ Doutor da Igreja, enkuantu Origen, nafatin respeitadu nia iha asuntu barak, nia mós koiñesidu hanorin ona doutrina ne'ebe la tuir ho Bíblia Sagrada, hanesan klamar-sira iha Purgatóriu nia ahi ikus-mai bele tama ba lalehan. Igreija Katólika no Luteranu jeralmente tuir arupamentu ne'ebe hanorin hosi St. Agustiñu, enkuantu Igreija-sira Orientais no Protestante tuir Origen.

PROTESTANTISMU

Maromak Nia Ukunfuan 10 Igreija-sira Orientais no Protestante (tuir Origen)

Ha'u mak Na'i, ó nia Maromak ne'ebe lori ó sai hosi rai Ejiptu, hosi fatin atan sira (vers.2,3) Keta halo ba ó estatua ne'ebe hanesan sáida de'it mak iha, iha lalehan, iha mundu no iha mundu laran. (vers.4) Keta temi Na'i ó nia Maromak nia naran arbiru (vers.7) Hanoin ba no hasantu ba loron Sábadu/Na'i nia loron (vers.8) Respeita ba ó nia aman no ó nia inan (vers.12) Keta oho (vers.13) Keta komete adultériu (vers.14) Keta na'ok (vers.15) Keta hatete lia sasin falsu kona-ba ó nia maluk (vers.16) Keta hakarak ó nia maluk nia uma, keta hakarak ninia-feen, ou sáida de'it mak sai ó nia maluk nian (vers.17)

KATOLISISMU

Maromak Nia Ukunfuan 10 tuir Igreija Katólika no Luteranu (tuir St. Agustiñu)

Ha'u mak Na'i, ó nia Maromak: Keta iha maromak seluk iha Ha'u-oin. Keta halo ba-ó estatua ne'ebe hanesan sáida de'it mak iha, iha lalehan no iha mundu, no keta hakruk hodi adora ba nia (vers. 2,3,4,5) Keta temin Na'i ó nia Maromak nia naran la ho respeitu (vers.7) Hanoin ba no hasantu ba loron Sábadu/Na'i nia loron (vers.8) Hamtauk ba ó nia aman no ó nia inan (vers.12) Keta oho (vers.13) Keta halo sala adúlteru (vers.14) Keta na'ok (vers.15) Keta hato'o lia sasin falsu kona-ba ó nia maluk (vers.16) Keta hakarak ó nia maluk nia-feen (vers.17a) Keta hakarak ó nia maluk nia sasan (vers.17b)

RAZAUN FUNDAMENTAL HA'AT

1. Iha ne'e hatudu, Igreija Katólika la-hamo'os versíkulu Ezodu 20:4, maibé hagrupa tiha ho versíkulu ne'ebe da-3 no da-5 iha ukunfuan primeiru. Katekismu Igreija Katólika #2084 hakerek versaun kompletu kona-ba ukunfuan primeiru hosi ukunfuan 10 Maromak nian hanesan tuir mai ne'e:

“Ha'u mak Na'i ó nia Maromak, ne'ebe lori ó sai hosi rai Ejiptu, hosi fatin atan nian. Keta iha ba ó maromak seluk iha Ha'u-oin. Keta halo ba-ó estatua ne'ebe hanesan sáida de'it mak iha, iha lalehan iha leten, ou ne'ebe iha mundu iha okos, ou ne'ebe iha be'e laran iha okos mundu nian. Keta hakru'uk hodi adora ba-nia ou serví ba-nia” (Ez. 20:2-5).

Ukunfuan ida ne'e ligadu ho Jezús nia liafuan iha Testamentu Foun, “Hakerek nanis ona, ó tenki adora Na'i, ó nia Maromak, no ba Nia de'it mak ó serví” (Mat 4:10).
Ukunfuan ne'e repete fila-fali ho formula ne'ebe diferenxa, ne'e mak, “Ukunfuan ne'ebe prinsipal ne'e mak: Rona mai, Izrael oan sira, Na'i ita nia Maromak, Na'i ne'e ida de'it.
Hadomi ba Na'i ó nia Maromak.... “(Markus 12:29) Nune'e iha ne'e hatudu katak ukunfuan la'os dobra Na'i (ho adora estatua ne'ebe konsidera ona hanesan maromak) ne'e la hafahe ho ukunfuan atu adora no hadomi Maromak ne'ebe ida de'it (úniku).

St. Agustiñu hare'e ligasaun entre Ez. 20:4 iha ninia ligasaun ho versíkulu da-3, no la hafahe rua-ne'e sai ukunfuan rua ne'ebe hamriik mesak.
Tanbá bainhira separadu ona mesmu la sai tuir ho versíkulu-sira seluk iha Bíblia Sagrada ne'ebe hakerek katak iha tempu ne'eba Maromak rasik mak haruka Nia-povu hodi halo estatua ou mós imajen ne'ebe hanesan buat ida ne'ebe iha, iha lalehan ou mós iha mundu; hanesan bainhira Maromak haruka atu halo estatua anju/kerubiana iha arka alianxa nian (Ez. 25:17-22, 37:7-9) ou halo imajen kerubiana ne'e ba tekstura panu iha tabernákulu (Ez. 26:1, 31, 36:8, 35).
Maromak mós haruka Moizés hodi halo estatua samea iha kampu dezertu (Núm. 21:4-9), no halo eskultura ne'ebe dezeña ho kerubiana, no ai-horis sira hotu no ai-funan ba Maromak Nia templu ne'ebe konstruidu hosi Liurai Salomão (1 Rei. 6-7).
Ho nune'e versíkulu Ez.20:4 somente bele interpretadu atu esplika versíkulu antes ne'e mak Ez.20:3 ne'e mak katak keta halo estatua hodi halo sai fali maromak seluk. Maibé asuntu halo estatua ou imajen, ne'ebe la'os atu adora ba hanesan maromak seluk, Maromak la bandu, basá Maromak rasik haruka ona atu halo estatua/imajen, iha okaziaun balun.

St. Agustiñu kontinua hafahe versíkulu Ez.20:17 sai ukunfuan rua, tanbá iha parte rua iha versíkulu 17 ne'e hahu'u ona ho fraze “keta hakarak”; no implika ba asuntu rua ne'ebe diferenxa iha ninia-substánsia. Ne'ebe primeiru mak pertense ho riku-soin nian.

Ho agrupamentu ida ne'e, alkasavél ukunfuan tolu primeiru ne'ebe pertense ho ukunfuan atu hadomi Maromak, no ukunfuan dahitu tuir-mai pertense ho ukunfuan atu hadomi maluk sira. Tuir St. Agustiñu, mós mak merese/fitting katak asuntu ukunfuan ne'ebe impilka Maromak iha tolu, ne'ebe referidu ba Maromak Trindade.

2. Nune'e Igreija Katólika hare'e versíkulu 4 ne'e la bele separadu ho versíkulu 3 no 5 ne'e mak atu adora Maromak ne'ebe úniku no serví de'it ba-Nia. Tanbá karik hamriik mesak, aplikasaun versíkulu be da-4 ne'e realmente la posivelemente aplikadu iha ema nia moris. Ema la pár-pára atu halo image/‘dezeñu’/estatua (tradusaun hosi ‘image’ la iha limitasaun ba estatua maibé imajen) ne'ebe hanesan buat ne'ebe iha lalehan no iha mundu.

Karik aplikadu literalmente entaun artista  pintor sira ou eskultor sira mak pekadores mortais; muzeum hotu ne'ebe rai pintura no estatua históriku mak fatin ne'ebe nakonu ho pekadu; ema Kristaun hotu la bele asisti filmi/TV, tanbá iha ne'eba iha imajen ne'ebe hanesan ema/animal/ai-horis; la bele tiru foto no posta foto, labele pinta/dezeña, la bele hanorin labarik-sira ho ajudu imajen-sira, labele manda ba malu kartaun hosi prezépiu nian nst. Maski imajen-sira lolós ne'e mós benefísiu ba ensinu fé nian, hatudu katak iha eskola dominikal/konstrui ba fé, mestre-sira uza imajen hodi hanorin kona-ba Jezús. Ou, molok.hosi ema bele lé/analfabetu (médiu sékulu 12 iha Europa, no média sékulu 19 iha Azia no Afrika), imajen no estatua mak dalan ne'ebe uza ona atu lori ema ba Na'i. Dalaruma ida ne'e difisil atu imajina hosi ita ne'ebe moris iha oras ne'e tanbá ita hotu bele lé. Maibé karik ita moris iha tempu antigu ne'eba, sertamente ita sei komprende katak imajen-sira, desde tempu ne'eba ita la adora nu'udar Maromak, entaun la hanesan ídolu ida.

3. Nune'e ida ne'ebe bandu ona iha ne'e mak estatua ídolu/maromak falsu ne'ebe adora ona hanesan NA'I, la'os tipu estatua/imajen sira hotu. Ida ne'e mak sai atitude Igreija Katólika; katak ekstensu imanjen no estatua ne'e la adora  ona hanesan Maromak, la iha ninia-sala halo imajen no estatua. Keta haluha katak imajen no estatua mak arte hanesan instánsia muzika. Karik iha igreija-sira Protestante nian muzika uza atu lori ema besik liu tan ba Na'i, nune'e mós iha igreija Katólika. Parese muzika ne'e somente konsideradu nu'udar ‘instrumentu’ de'it la'e? Ita ba igreija la'os atu rona muzika, maibé rona Mandamentu Na'i nian be kontiñam (terkandung) iha ninia laran. Nune'e  mós ho estatua/imajen ne'ebe iha, iha igreija Katólika, somente hanesan sasan/instrumentu de'it ne'ebe ajuda diriji ita ba NA'I. La-ho estatua no la-ho muzika ita lolós ne'e bele de'it reza, maibé sertamente la iha ninia-sala ita uza rua-ne'e hotu karik ida ne'e ajuda liu ita nia laran konsentra ba NA'I.

4. Iha Igreija Katólika, ita mós adora Maromak iha ispíritu no iha lia-lós (Jo. 4:24), maibé mós ho ita nia kapasidade (neon) tomak. Entaun iha muzika (sentidu audisaun), estatua, imajen (sentidu vizaun no bele kaer kona), fragrâncias/incense (rein/beijador); sira ne'e hotu somente ‘komplementu/instrumentu’ de'it, enkuantu iha leten ne'e hotu, ita simu Eukaristia (ne'ebe ita simu liu hosi sentidu senti, sai ai-han ispíritual).
Nune'e mak ita hatene katak Igreija Katólika la muda/altera ukunfuan sanulu Maromak nian.
Igreija Katólika, tuir agrupamentu ne'ebe hanorin ona hosi St. Agustiñu, hanorin ordem ne'ebe tuir hanesan ho ninia-kontekstu ne'ebe konsistente ho versíkulu-sira seluk ne'e iha Bíblia Sagrada hanesan ne'ebe hanorin ona hosi Kristu iha Testamentu Foun kona-ba ukunfuan ne'ebe prinsipal.

Hakerek hosi: Sam Ribeiro

Selasa, 21 Juni 2022

TANBÁ SÁ NATAL NE'E SELEBRADU IHA 25 DEZEMBRU?



TANBÁ SÁ NATAL NE'E SELEBRADU IHA 25 DEZEMBRU?

KATEKEZE KATÓLIKA || TANBÁ SÁ NATAL NE'E SELEBRADU IHA 25 DEZEMBRU?

Hosi: “Jon Sorensen”

Desmantela deklarasaun balun katak ema Kristaun “imprestadu” data 25 Dezembru hosi ema pagaun.

Iha oras ida ne'e ita hanesan ema Kristaun hasoru deklarasaun balun katak maromak (dewa) pagaun mak moris uluk liu depois de Jezús, iha data 25 Dezembru.

Iha eventu televizaun balun, video sira ne'ebe sirkula iha internet, no média balun seluk tan, ita bele hetan rejistu naruk ba naran maromak (dewa) sira be dalaruma moris iha loron ne'ebe hanesan. Konseitu ida ne'e la limiti iha ema ne'ebe la'os sarani relijiozu.

Ha'u mós rona hosi ema Kristaun rasik ne'ebe hateten katak data Natal referidu hodi fó alternativu ba selebrasaun pagaun.
Iha sentidu balun, deklarasaun ne'e sai ona lenda piedade.

Iha sorin seluk, denominasaun balun fundamentalista lakohi atu selebra Natal tanbá razaun ida ne'e.
Hosi maromak (dewa) sira ne'e hotu ne'ebe sira hatudu, so maromak (dewa) tolu ne'ebé besik ho sira nia teoria: Saturnu, Sol Invictus (Loro-matan ne'ebe la mohu (invensivel), no Mitra.

SATURNAIS
Saturnais maka selebrasaun ne'ebe dedikadu ba maromak Romanu nian ne'ebe hanaran Saturnu.
Komesa selebradu iha tornu ba tinan 220 AC, selebrasaun ida ne'e iha inisialmente selebradu iha data 17 Dezembru.
Hafoin selebrasaun ne'e hanaruk durate semana ida no remata iha data 23 Dezembru.

Dala-barak ita bele hetan iha internet. Ema Kronista ida ho naran, Mark Whittington hakerek iha ninia artigu ne'ebe ho títulu “Saturnais: The Reason We Celebrate Christmas in Desember,” esplika nune'e:
Rekomenda ona katak sarani Kristaun iha sékulu da-IV espesifika data 25 Dezembru hanesan loron moris Kristu nian (portantu temi Natal) tanbá ema pagaun selebra ona loron ne'e hanesan loron feriadu. Ho maneira ida ne'e mak problema halakon loron feriadu ne'ebe popularidade iha ona bele abandona, nune'e halo Kristenizasaun ba populasaun sai fasil liu.
Karik kestaun ne'e lós, ema ida sei hein atu hetan ka deskobre se la'e referénsia ida hosi ema Kristaun inisialmente ne'ebe suporta deklarasaun refere.

Maibé pelu kontráriu, ami deskobre konotasaun balun hosi Am'lulik Igreja ne'ebe hatudu ninia hakarak atu hado'ok-an hosi relijiaun ema pagaun sira nian.

SOL INVIKTUS NO MITRA
Selebrasaun Sol Invictus maka esforsu hosi imperador Romanu be hanaran Aurelian ne'ebe reforma kultu Sol (maromak loro-matan romanu) no introduz fila-fali ba ninia povu, inagura templu Sol no organiza jogu ba primera vez iha tinan 274 DC.
La'os ne'e de'it, festival ida ne'e selebradu tinan-tinan, no mós ho istóriku la hakerek katak selebrasaun Sol Invictus konjuntu ona iha data 25 Dezembru hosi Aurelian (har. Steven HijMans, and Sol Invictus, The Winter Solstice, and the Origins of Christmas, Mouseion, Series III, vol. 3, pag. 377-398).  

Tuir eskultura lilin fatin no arte antigu seluk, iha relasaun entre Mitra ho Sol Invictus.
Iha kazu balun, nia hanesan disiplu Mitraismu sira fiar katak Mitra no Sol Invictus mak manifestasaun rua ne'ebe iha, hosi maromak ne'ebe hanesan.
Iha fatin seluk, sira exibidu hanesan maromak rua ne'ebé hamutuk sai ida de'it.
Relasaun ida ne'e difisil komprende tanbá limitasaun koñesimentu kona-ba sistema konfiansa Mitraismu, maibé sugundu vizaun ne'e importante tanbá ho vizaun ne'e bele ajuda esplika tanbá-sá ema jentiu (incrédulo) deklara katak nascimento Mitra selebradu iha data 25 Dezembru.

Manuskrita ida ne'ebé koñesidu ho naran “Chronograpy of 354” hatudu katak nascimento Sol Invictus selebradu iha data 25 Dezembru.
Lembra faktus katak disiplu Mitraismu sira sinkroniza sira nia maromak Sol ho maneira ida ou ho maneira seluk, entaun bele komprende katak sira konsidera data ne'e hanesan data sira nian.
Problema ba ema jentiu sira maka la iha evidénsia ne'ebe hatudu katak Aurelian maka ema disiplu Mitraismu ida ou nomós nia iha konseitu Mitraismu iha ninia hanoin wainhira nia estabelese selebrasaun Sol Invictus.
Relasaun Mitraismu ho data 25 Dezembru so acidente puramente de'it.
Golpe alvu lós ba paralelu Mitra no Sol Invictus katak manuscrita “Chronography of 354” ne'ebe primeira vez mensiona maromak pagaun ne'ebé selebradu iha data 25 Dezembru .

Selebrasaun natalidade Kristu nian hosi sarani Kristaun mós temi iha kalendáriu no nune'e selebradu iha data ne'e, ne'ebe elimina tiha similaridade katak selebrasaun pagaun ne'e selebradu uluk liu ona. Se la'e ho kalendáriu ne'e bele fornese deklarasaun ne'e no bele provar katak ho nota istória kada festival pagaun selebradu iha 25 Dezembru, tradisaun Kristaun kona-ba Natal iha ona uluk liu. 
Razaun hili data 25 Dezembru Embora Bíblia Sagrada la fó detalle data moris Kristu nian, iha evidénsia ne'ebe gravadu katak data 25 Dezembru iha ona valor importante ba sarani Kristaun hafoin tinan 354 DC.

Ninia ezemplu ida ne'ebé bele hetan iha artigu Hippolitu hosi Roma ne'ebe ninia esplikasaun iha komentáriu kona-ba Livru Daniel (iha tornu hosi tinan 204 DC) katak natalidade Na'i nian fiar akontese iha loron ne'e:

Adventu ita Na'i ne'ebe primeiru iha manifestu humanu, akontese uainhira Nia moris iha Belem iha loron Kuarta data 25 Dezembru wainhira Agostu idade tinan 42, enquantu hosi Adaun tinan 5.500.
Nia terus iha tinan ba da-33, iha loron Sexta data 25 Marsu, iha tinan da-18 Imperador Tiberiu, uainhira Rufus no Roubellion maka Kônsul.

Referénsia ba Adaun bele komprende iha esplikasaun artigu Hippolitu seluk ne'ebe ho títulu “Chronicon,” iha ne'ebe nia esplika katak Jezús moris fulan sia hafoin memorial Istória Kriasaun.
Tuir ninia kontajen, mundu kriadu iha tempu vernal equinócio data 25 Marsu ne'ebé signifikadu katak Jezús moris fulan sia hafoin, iha data 25 Dezembru.

Especialista liturjia ida iha sékulu da-19 ne'ebé hanaran Louis Duchesne esplika katak “besik remata sékulu da-3, babain selebra loron moris Kristu nian espalla ona ba Igreja tomak, maibé la selebradu iha loron ne'ebe hanesan iha kada fatin” (Christian Worship, Its Origin and Evolution: a study of the Latin liturgy up to the time of Charlemagne, Plpag. 260).
Iha Ocidental, natalidade Kristu nian selebradu iha data 25 Dezembru, no iha Oriental selebradu iha data 6 Janeiru.

Duchesne hakerek nune'e, “ema ne'ebé inklinadu fiar katak Igreja Roma hili data 25 Dezembru hodi tuir rivalizar Mitraismu. Maibé nune'e, razaun ida ne'e la esklarese opsaun ba iha data 6 Janeiru” (ibid., pag. 261).
Tanbá hosi ne'e, ninia solusaun data moris Kristu nian desidi ho utiliza pontu inisial iha loron ne'ebé hanesan ne'ebé acredita uainhira Jezús mate. Kestaun ida ne'e sei esplika diferensa selebrasaun iha Oriental no iha Ocidental.

Lembradu relutânsia bo'ot hosi parsial ema Kristaun relasiona ho buat ida ne'ebe iis pagaun, entaun konkluzaun ninia lójiku katak selebrasaun ida la iha relasaun ho kestaun be seluk ne'e. Papa Bendito XVI iha ninia livru ne'ebe ho títulu “Spirit of Liturgy” esplika nune'e:
Reklamasaun ne'ebe kriadu katak data 25 Dezembru dezemvolvidu hodi kontra mitos Mitra, ou hanesan resposta ema Kristaun nian hasoru kultu loro-matan ne'ebe la mohu (invisivel) ne'ebe promovidu hosi Imperador Romanu sira iha sékulu da-3 hanesan esforsu hari'i relijiaun foun impériu.
Maibé, teoria sira uluk ne'e la bele mantida tan. Fator ne'ebé determina maka relasaun entre Istória Kriasaun no Krus, Istória Kriasaun no Fenómenu Jezús konsebida (pag. 105-107).

Evidénsia hatudu katak loron ida ne'e iha signifikadu be importante tebes ba sarani Kristaun ne'ebe iha ona uluk liu hosi evidénsia balun kona-ba nosaun selebrasaun Sol Invictus no selebrasaun maromak pagaun sira seluk iha loron ne'eba.
Sarani Kristaun hili data ne'ebe nune'e besik ho solstício tempu malirin (winter solstice) la bele sai evidénsia imitar festival pagaun.
Relijiaun pagaun hotu ne'ebe iha variasaun balun iha festival sira be tinan naruk.

Iha fulan sáida de'it ne'ebé dalaruma hili hosi sarani Kristaun hodi selebra Natal no besik ho selebrasaun pagaun sáida de'it, no espesialista teoria sira oponente sei halo reklamasaun ne'ebe hanesan mós.
Solstício ne'e importante ba ema hotu tanbá razaun agrikultura, kestaun ne'ebe similar ho be'e ne'ebe importante ba sobrevivência humanidade, no entaun hosi ne'e mós, ita bele hare'e ritual sira  relijiozu nian ne'ebe uza be'e iha relijiaun seluk. No ida ne'e la hatudu katak relijiaun ne'ebe ida impresta fali konseitu ou motivu hosi relijiaun seluk.

Fontes: "WHY IS CHRISTMAS ON DECEMBER 25?"
BY: JON SORENSEN

Tradus fila-fali hosi: Sam Ribeiro

Foti hosi: https://terangiman.com/2019/12/25/mengapa-natal-dirayakan-pada-25-desember/

Senin, 20 Juni 2022

BIBI-ATAN NO BIBI-SIRA

 
Relasaun entre bibi-atan no bibi sira mak relasaun ida ne'ebe la'o ho intimu.
Bibi-atan hatene lolós sée mak Nia bibi-sira no bolu Ninia bibi-sira ho naran ida-idak nian no bibi-sira bele koinese Bibi-atan nia lian no-mos la'o-tuir nia. Bibi sempre tuir besi-besik ba ninia na'in.
Karik iha bibi ida mak la'o-husik hela ninia na'in, bibi ne'e sei la'o sala-dalan no lakon, bibi-atan ho nervosu teb-tebes hafoin buka ninia bibi.

Ninia-domin ba Nia bibi-sira, halo Bibi-Atan bele intrega Ninia-a'an tomak ba Ninia bibi-sira.
Iha ka domin ida ne'ebe bo'ot liu fali hosi domin ema ida nian ne'ebe intrega ninia-a'an tomak.
Na'i mak Bibi-atan (Pastor) ba Ninia povu-tomak ne'ebe Nia hili ona. Nia mak ha'u nia Pastor, Nia mak ó nia Pastor no Nia mak ita hotu nia Pastor.

Karik ita iha Bibi-atan ida ne'ebe hadomi teb-tebes ita nune'e, ne'ebe mak prontu intrega ninia-a'an tomak ba ita, bibi-atan ne'ebe hanesan sáida tan mak ita buka. Jezus mak bibi-atan ho pakote ne'ebe kompletu. Nia lori ita ba du'ut ne'ebe matak, Nia garantia katak ita sei la infrenta falta sira no-mos bainhira ita iha nakukun nia laran mos, Nia promete sei proteje no kuidadu ita.

"NA'I mak ha'u bibi-atan, sei la falta ba ha'u"
Salmu 23:1

Minggu, 19 Juni 2022

Keta Hateten Bebeik: “Ha'u Ta'uk!”

Iha istória badak ida lori ita atu refleta ba ita nia moris loro-loron nian kona-ba sentimentu ta'uk ne'ebé domina iha ita nia laran no hanoin.

Jania maka menina oan ida ne'ebé bot ho limatasaun ekonomia família nian.

Wainhira nia la bele hola sapatu ou roupa foun ruma, Jania sai laran nakraik (minder).

Ida ne'e mak iha ikus mai forma Jania nu'udar pessoal ida ne'ebé monok nomos tauk.

Jania lolós ne'e matenek teb-tebes maibé la brani atu expresa ninia idéia sira.

Durante tinan hirak hafoin nia passa eskola, vida família Jania nian la iha mudansa nomos aumenta ladi'ak tanbá ninia aman moras hela de'it.

Iha ne'e mak Jania motiva ninia a'an atu bele muda no so'e tiha sentimentu ta'uk ne'e iha ninia laran.

Nia sai konfiante katak nia bele lori mudansa iha ninia família.

Jania komesa loke emprezáriu ho osan ne'ebé nia rai hamutuk iha ninia kofre. 

Komesa hosi ninia paun pedasuk baluk kada loron, to'o ikus mai nia iha dezenas empregadu nomos hari'i loja.


Maluk doben sira: 

Sentimentu ta'uk ne'ebé ita mantida bebeik, sei la lori ita nia moris sai di'ak liu.

Sentimemtu ta'uk so atu lori ita do'ok hosi grasa eh bensaun.

Tan ne'e maluk doben sira, so'e tiha ba sentimentu ta'uk ne'ebé iha ita nia pensamentu no troka ba ho fé iha ne'ebé ita tenki konfiante ho kapasidade no kbi'it ne'ebé Na'i fornese ona iha ita nia moris tomak. (SR)

“Basá Maromak fó mai ita la'os espíritu ta'uk nian, maibé espíritu ne'ebé hafanun kbi'it, domin no hahalok” - 2 Timotiu 1:7.

Sabtu, 18 Juni 2022

TANSÁ OSTIA AMU NIAN BO'OT LIU FALI OSTIA SARANI NIAN?


TANSÁ OSTIA AMU NIAN BO'OT LIU FALI OSTIA SARANI NIAN?

Tansá anamnese da-ha'at uza formulasaun ne'e “Dala-barak ona ita han paun ne'e...”, basá konsagra ona, paun ne'e transforma ona sai Kristu Nia Futar Isin?

Tansá la uza formulasaun “Dala-barak ita han Kristu Nia Isin...”?



Oinsá ostia bo'ot Amu nian ne'e, iha biit Espíritu Santu ne'ebé bo'ot liu kompara ho ostia sarani nian ne'ebé ki'ik? 

I. Lo'os duni katak iha mistériu konsagrasaun iha selebrasaun Eukaristia akontese mudansa paun no uvas sai Kristu Nia Futar Isin no Raan.

Katekismu klarifika doutrina ne'e, “Iha selebrasaun Eukaristia, paun no uvas transforma liu hosi liafuan Kristu nian no exklamasaun Espíritu Santu, sai Kristu Nia Futar Isin no Raan. 

Paun no Uvas sai Kristu Nia Futar Isin no Raan iha maneira ne'ebé nakonu ho segredu, maibé hela sinal sira kona-ba bebefisiu kriasau nian.” (KIK Nu. 1333; cf. 1353). 

Transformasaun ne'e fó hanoin mai ita ba milagre provizaun paun ne'ebé Jezus halo ona no transformasaun be'e sai uvas iha festa kazamentu ida iha Kaná.

Iha festa káben iha Aman nia Reinu, sarani fiar-na'in sira sei hemu uvas foun, ne'e mak Kristu Nia Raan. (KIK Nu. 1335).

II. Ho maneira prezensa Kristu nian ne'e simboliza “ho lolós ne'e, maneira ida ne'ebé real, no substansial isin ho raan hamutuk ho espíritu iha Maromak nian iha ita Na'i Jezus Kristu, no ho nune'e ba Kristu tomak” (Konsiliu Trente: DS 1651). 

Prezensa ne'e karakteriza substansial (KIK nu. 1375), tanbá “akontese transformasaun tomak ba substánsia paun ba iha substánsia Kristu Nia Futar Isin, ita nia Na'i” no “substánsia tomak ba uvas iha substánsia (nakfilak) ba Ninia-Raan”.

Maka, transformasaun ne'e temin iha ninia signifikadu lolós ne'e, transformasaun autêntiku (trans-subtansiasaun) (DS: 1642) (KIK No. 1377).

III. Transformasaun substánsia ne'e hatudu katak iha buat ida ne'ebé nafatin la muda, ne'e mak hosi Katekismu temin “illas”. 

“Illas” ne'e mak prezentasaun external, ne'e mak forma, kor, todan no sentimentu.

Katekismu deskrebe relasaun entre prezensa Kristu no “illas” ne'e, “Prezensa Kristu Nian iha Eukaristia Santu wainhira konsagrasaun no diretamente durante illas Eukaristia iha.

Iha kada illas no iha kada ninia parte hale'u tomak ho Kristu, nune'e silu-fahe paun la hafahe Kristu.” (KIK no. 1377).

Nune'e, “illas” ne'e mos nafatin bele temin hanesan paun ne'ebé exekuta prezensa real ou substansial Kristu nian. 

Maka, formulasaun ba invitasaun amu nian iha Anamnese ha'at ne'e lo'os no la kontra Doutrina Igreja nian. 

IV. Doutrina Igreja ne'ebé mensiona klarifika katak prezensa Kristu nian iha kada “illas”, ninia signifika iha ostia santu, di'ak ne'ebé bo'ot ba amu nomos ne'ebé ki'ik ba sarani sira.

Prezensa Kristu nian la suspende ba “illas” bo'ot eh ki'ik, tanbá “iha kada parte” hosi “illas”, Kristu nafatin horik ho maneira hanesan. 

Prezensa Kristu nian ne'e wuitoan deit mos la menus karik paun ne'e silu-fahe sai ki'ik liu. 

Autoridade Kristu nian ne'ebé hanesan serbisu iha illas ba saída deit mak ki'ik.

V. Presiza atensaun keta to'o monu ba iha konseitu materialista hosi prezensa Kristu nian iha Eukaristia, ninia signifika intensidade prezensa Kristu nian indikasaun ba kuantidade; bo'ot eh ki'ik, wuitoan ka barak, hosi illas paun nian. 

Konsiderasaun ne'ebé la-lo'os ne'e hateten katak aumenta bo'ot no aumenta barak illas Eukaristia ne'ebé simu ona, maka prezensa Kristu nian aumenta maka'as. 

Konseitu ne'e hanesan ho konseitu hemu aimoruk, ne'ebé mak aumenta dosis aimoruk nian sei aumenta mos efek mediku iha ema ne'ebé hemun ne'e.

Konseitu materialista hosi prezensa Kristu nian iha Eukaristia ne'e kontradiksaun ho Doutrina Igreja nian.  

Prezensa Kristu nian, no mos grasa ne'ebé oferese ona, la depende ba kuantidade, tanbá prezensa Kristu nian no Ninia-autoridade ne'ebé hanesan serbisu iha paun ba saída deit mak ki'ik.

Nune'e, kuantidade ne'ebé bo'ot eh ki'ik, wuitoan ka barak, la altera intensidade ba prezensa Kristu nian ne'ebé realidade, real no substansial.

Referénsia: Pe. Pedro Maria Handoko, CM.

(Romo Petrus Maria Handoko CM)


Tradus hosi: Sam Ribeiro

Jumat, 17 Juni 2022

XAVE BA HAKSOLOK NIAN MAK AGRADESE


Xave ba ksolok nian la'os lokaliza hosi buat barak ne'ebé ita iha, maibé sáida mak ita bele fó agradese ba Na'i. Basá barak ladauk atu termina halo ita senti sufisiente, nune'e mós uitoan la'os signifika halo ita senti menus.

Ho laran ne'ebé sempre agradese, la suspira no bele goza buat hotu-hotu ne'ebé ita iha sei halo ita nia moris sai kma'an. Ita sei senti haksolok lor-loron, dame prósperu mós sempre hakonu.

Nune'e keta duni'i rikusoi karik ita hakarak haksolok. Keta duni'i pozisaun servisu nian ou mós popularidade. Ne'e hotu somente bonifikasaun hosi Na'i karik ita nia laran bele hato'o agradese ba-Nia iha kondisaun tomak. 

UZA ITA NIA NANAL HODI FÓ BÉNSAUN

Ho nanal ita hahi’i Na’i, 

ho nanal ita haforsa maluk-sira, 

ho nanal mós ita fó malisan, ha’kanek ema seluk. 

Nanal hanesan tudik, 

nanal ne’ebe la’os de'it ha’moras ida ne’ebe ko’alia hasoru,

 maibé mós sona ita a’an rasik.

Hosi nanal bénsaun ne’e to’o-mai, 

maibé nanal mós rezulta odamatan bensaun nian ne’e taka ba ita.
Nanal ida ne’ebe sempre agradese, 

nanal ida ne’ebe la subestima prezenti be ki’ik, 

halo Na’i konkorda ho ita nia-moris.
Nanal ida ne’ebe somente bele kritika, 

insulta prezenti-sira be simples, 

sei halo ita nia-moris aumenta do’ok hosi domin Na’i nian.

Iha ka ai-uvas fó-fuan uvas no sabraka?
Iha ka be’e poxu naksalin be’e midar no be’e moruk?
Iha ka bondane prezerva mós ofensas? 

Buat hotu-hotu ne’ebe Na’i halo sai di’ak mak sei fó-fuan be di’ak.
Nune’e mós ho nanal ne’e ita bele kuida ho di’ak.
Ko’alia ba ho  bénsaun atu ita nia moris nakonu bensaun.
Ko’alia ba buat-sira ne’ebe haforsa atu ita nia moris sempre iha forsa. 

HAKARAK HADOMI TENKI KUIDA


Ema hotu ne'ebé moris no bo'ot ho normal, parese iha sentimentu atu hadomi no hakarak hadomi. 

Sira koko atu fornese domin iha moris loro-loron nian. Domin ne'e mós la susar atu ita hetan. Ita la presiza buka-nia to'o iha fatin-sira ne'ebé do'ok.

Domin ne'e lolós-ne'e simples tebes maibé iha sentidu ne'ebé inkrível.

Domin fou-foun, domin ne'ebé ita koñese hosi ita ki'ik, mak domin ne'ebé ita hetan iha família. Sira mak ema sira ne'ebé ho laran-mo'os hadomi ita sáida de'it mak iha, ho nakar sira hotu iha tempu sei ki'ik nian ne'ebé ita halo ona ba sira.

Hafoin liu-tiha tempu labarik nian no ita sai maduru ona, entre domin barak ne'e ita sei hetan domin lolós. 

Domin ne'ebé hanesan sáida mak ne'e?



Ne'e mak domin ne'ebé sei fornese hosi ita nia parseiru moris. Nia mak sei simu ita nia falta hotu no nafatin fiel akonpaña ita iha tempu sáida de'it.

Domin ne'e sei la bele buras la-ho domin ne'ebé kuida iha fuan.

Domin ne'e la la'o mesak de'it.

Domin la egoísta, tanbá hosi ne'e domin tenke hakarak halo di'ak ba ema seluk.

Aiknanoik kareta, karik ninia roda ida menus entaun kareta ne'e sei la bele atu la'o ho di'ak.

Hanesan ne'e mak pozisaun kuidadu iha relasaun ida. Aprende ba atu komesa kuida ba ema-sira iha ita nia sorin espesialmente ba ita nia doben, hanesan Na'i Jezús ne'ebé nunka pára atu kuida nafatin ita. (SR)

“no ba imi ida-idak keta tau atensaun de'it iha interese a'an rasik, maibé iha ineterese ba ema seluk mós.” - Filipu 2:4

Orasaun Ami Aman Nakonu Ho Sentidu

 



MATEUS 6:7-15

“Uainhira imi reza, keta ko'alia barak hanesan jentiu sira; sira hanoin katak ho sira nia liafuan bar-barak, Na'i sei rona sira. Keta halo hanesan sira basá imi Aman hatene buat ne'ebé kuran ba imi molok imi husu ba Nia. Ne'e duni, harohan nune'e ba: “Ami Aman, be iha lalehan, halo ami hahí-hana’i Ita naran halo Ita nia reinu to’o mai ami;

Ita nia hakaran halo tuir ba iha rai nu’udar iha lalehan. Ohin ne’e haraik ai-han lor-loron nian mai ami; haraik perdaun mai ami salan, nu’udar ami perdua ema halo a'at ami; labele husik ami monu ba tentasaun; maibé hasai ami hosi a'at. Amen.

Basá imi perdua karik ema nia salan sira, imi Aman iha lalehan mos sei perdua imi nia salan sira. Maibé imi laperdua karik ema seluk, imi nia Aman mos sei laperdua imi nia salan sira.”

Jezús hanorin mai ita orasaun ida ne'ebe interessante teb-tebes ne'e mak orasaun Ami Aman. 

Ha'u fiar ita hotu hatene ho di'ak kona-ba Orasaun Ami Aman ne'e. Maibé, iha ne'ebe sai pergunta mai ita mak, oinsá ita komprende duni ninia signifikadu no sentidu hosi orasaun ne'e rasik?

Maun-alin-feton no oan doben sira iha Kristu.

Liu-hosi orasaun ne'e Jezús hakarak hanorin mai ita lalaok ha'at (4) ne'ebe importante tebes mai ita, ne'e mak:


1. MAROMAK, ITA NAFATIN HATU'UR NIA IHA FATIN PRIMEIRU KA NÚ. 1.

Maromak ita tenki hahí, hana'i no hasantu. Jezús dehan; “Ami Aman, be iha lalehan, halo ami hahí-hana’i Ita Naran halo Ita nia reinu to’o mai ami;

Ita nia hakarak halo tuir ba iha rai nu’udar iha lalehan. ”. 

Jezús hanorin ita nune'e atu Maromak Kridor sempre sai prioridade moris ita ema nian, tanbá Nia mak ita nia huun moris nian. Ita mai hosi Nia no sei fila-fali ba Nia.


2. NU'UDAR UMANU IHA KADA MOMENTU ITA SEMPRE PRESIJA BUAT RUMA ATU MORIS.ORASAUN AMI AMAN NAKONU HO SENTIDU

Tanbá ne'e mai, ba Na'i, basá Nia mak Kriador no huun ba buat hotu-hotu. Iha Orasaun Ami Aman, Jezús dehan; “Ohin ne'e haraik ai-han lor-loron nian mai ami”. 

Jezús fiar no hatene ho lolós katak sée de'it mak mai ba Aman no husu ho fiar tomak ba Nia, nune'e nia sei hetan/simu. 


3. UMANU MAK KRIATURA SOSIAL NE'EBE SEMPRE MORIS HAMUTUK HO SIRA SELUK.

Iha relasaun sosial ho maluk sira ou ho sée de'it, parese bele de'it iha ksolok no ninia tristeza. Iha ne'ebe de'it sempre akontese má komprensaun entre ita, tanbá ne'e iha Orasaun Ami Aman, Jezús hanorin ita perdua malu no fó perdaun mós ba ita nia maluk sira. Ita husu ba Maromak atu perdua ita salan sira, depoiz de hetan tiha perdaun hosi Na'i, esperiénsia ba perdaun ne'e sai ona ita nia inspirasaun atu perdua ba maluk sira ne'ebe halo sala eh a'at hasoru ita. 

La iha ninia sentidu se ita harohan husu perdaun hosi Na'i karik ita rasik la prontu atu perdua ita nia maluk sira, tanbá ne'e iha Orasaun Ami Aman, Jezús dehan; “Haraik perdaun mai ami salan, nu’udar ami perdua ema halo a'at ami”.


4. IHA ORASAUN AMI AMAN, JEZÚS MÓS HANORIN MAI ITA ATU HUSU NA'I NIA TULUN ATU NUNE'E HADO'OK TIHA ITA HOSI DIABU NIA TENTASAUN.

Jezús hatene ho lolós, katak diabu sempre la'o lemo-lemo iha mundu ida ne'e. Umanu mak targetu tentasaun diabu nian, konxiente ba servisu diabu nian ne'e maka Jezús hanorin ba Ninia eskolante sira hodi husu tulun ba Na'i atu proteje ema ne'ebe fiar ba Nia atu nune'e labele monu ba tentasaun. 

Iha orasaun Jezús dehan; “Labele husik ami monu ba tentasaun; maibé hasai ami hosi a'at.”


Maun-alin-feton no oan doben sira iha Kristu.

Orasaun Ami Ami ne'ebe hanorin hosi Kristu mai ita, pozitivamente nakonu ho sentidu.


Mai ba ita banati tuir Nia, ho responsabilidade tomak no fahe ba maluk sira nakonu ho laran haksolok.


ORASAUN

Ami Aman, be iha lalehan, halo ami hahí-hana’i Ita naran halo Ita nia reinu to’o mai ami;

Ita nia hakarak halo tuir ba iha rai nu’udar iha lalehan.

Ohin ne’e haraik ai-han lor-loron nian mai ami;

haraik perdaun mai ami salan, nu’udar ami perdua ema halo a'at ami; labele husik ami monu ba tentasaun; maibé hasai ami hosi a'at.


Amen.

Kamis, 16 Juni 2022

Prontu Hadomi Prontu Perdua

Prontu Hadomi Prontu Perdua 


Uainhira ó prontu ona hadomi ema ida, 

ó mós tenki prontu atu perdua nia, 

uainhira ó nia domin sai bo'ot ba dau-daun ó sei senti kanek ne'e. 

Basá ema ne'ebe ó hadomi de'it mak bele hakanek ó nia fuan, 

pontu kulminante hosi domin mak perdaun. 

Perdaun mak rezultadu hosi ó nia domin ne'ebe naresin. 

Sasukat domin nian mak domin la iha sasukat. 

“Domin no hadomi presiza onestidade.

Basá la iha onestidade, 

domin sei la dura no kanek mós sei la kura”.

NAFATIN HADOMI MASKE KANEK

    NAFATIN HADOMI MASKE KANEK Kada umanu sempre iha fuan nomós mentalidade ho naha no dependénxia ne'ebe diferente. Dalarum...