Monseñor Virgílio do Carmo da Silva, Nomeia Hosi Papa Fransisku Hodi Sai Kardeál Timor Leste
Monseñor Virgilio: “Ha’u Senti La Merese (Indignamente)”
Papa Fransisku foin dadaun ne'e eleva ona Arsebispu Díli, Monseñor Virgílio do Carmo da Silva, SDB.
Mns. Virgílio mak Timoroan ne'ebe primeiru sai Kardeál ba Nasaun Timor Leste.
Iha oportunidade be osan-mean ida ne’e, Kardeál Virgílio mós partisipa iha dialogu espesial ne’ebe hala'o hosi vaticannews.va iha tempu balun liu ba.
Iha buat barak ne’ebe hato’o hosi Kardeál foun ne’ebe ho idade tinan 54 ne’e. Hahu’u hosi nia jornada vokasaun no ispiritualidade, to’o prioridade no dezafiu prinsipal ne’ebe infrenta hosi Igreja Timor Leste oras ida ne’e.
Tuir-mai mak rezultadu hosi dialogu ne’e!
Sáida mak Ita-bot halo bainhira hatene katak Papa Fransisku nomeia Ita-bot sai Nu’udar Kardeál?
Tuir Ita-bot, sáida mak motiva hosi nomeasaun ida ne’e?
Ha'u hamutuk hela ho ha'u nia maun-alin sira iha uma retiru nian bainhira Papa Fransisku anunsia ona iha data 29 Maiu liu ba. Teki-teki, ha'u simu kontaktu hosi reprezentasaun Tronu Santu iha ne’e iha Timor Leste, ho hato’o ‘Parabéns’.
Ha'u husu nia tanbá sá fó parabéns ha'u, no nune’e nia fó hatene ha’u, ami prepara kedas fila hikas ba Dili. Hafoin ne’e, kontaktu no mensajen barak mak mai hela de'it hosi sarani, governu, no maun-alin no feton fiar-nain sira.
Kalan naruk, sentimentu indignamente beibeik ha’tauk ha’u to’o dader-san bainhira Misa Dader. Iha ha’u laran luta hodi simu “Na'i nia hakarak”, ha'u konsiente katak ida ne’e mak premiu ne’ebe Na'i haraik liu-hosi Aman Santu, ba povu no Igreja Timor Leste.
Ida ne’e la'os ba ha'u, maibé ba Na'i nia povu iha ne’e iha Timor Leste. Ida ne’e mak momentu real ne’ebe afirma identidade nasaun kiik iha Sudeste Aziatiku ho populasaun sarani Katólika 96% ne’e.
Igreja Katólika Timor Leste, ne’ebe foin dadaun to’o 500’ tinan hari'i nian, no nasaun ne’ebe foin dadaun ne’e komemora aniversariu ba dala 20 tinan independensia nian ne’e, merese hetan premiu ida ne’e.
Tradisaun Katólika mak elementu fundamental hosi identidade nasional Timor Leste, no hanesan ne’ebe Ita-bot temin, Ita-bot nia nasaun foin dadaun komemora aniversariu ba dala 20 tinan independensia nian. Ita-bot mak Kardeál Primeiru Timor Leste nian, sáida mak sentidu/signifika elevasaun Kardeál ida hosi Ita-bot nia rai moris-fatin ba Ita-bot nia Nasaun?
Ida ne’e signifikadu teb-tebes. Identidade Katólika iha ami nia nasaun palpável teb-tebes. Nu’udar ilustrasaun, iha komemorasaun tinan 20 independensia ami nian, Parlamentu Nasional adota Dokumentu Fraternidade Umanu ne’ebe autografadu hosi Papa Fransisku no Nai Ulun Bot Al Azhar iha Abu Dhabi. Ha'u hanoin ami posivelmente nasaun Azia primeiru ne’ebe halo ida ne’e.
Adosaun Dokumentu ida ne’e haktuir no afirma identidade ba ema-sira ne’ebe maioria ho relijiaun Katólika. Notísia elevasaun refere lori felisidade no orgullu ne’ebe bot, ba parte bot povu Timor leste. Governu Timor Leste mós haruka delegasaun na'in tolu ba iha Konsistóriu.
Ita-bot mak Padre Salezianu ida. Oin-sá Ita-bot hetan Ita-bot nia vokasaun hodi sai Padre, no tanbá sá ita-bot hili hodi sai nu’udar Salezianu ida?
Istória vokasaun ha'u nian simples teb-tebe tanbá bainhira ha'u remata ensinu báziku, ha'u hakarak tan kontinua estudu iha eskola pre-secundalária, no ida ne’ebe ha'u hatene mak eskola ba salezianu sira nian.
Ha'u nia prezensa iha ne'ebá sira simu ho di'ak. Sira simu ha'u hodi hela no aprende iha ne’ebá. Ho etapa ba etapa ha'u komesa hetan vokasaun salezianu nomós ha'u nia saserdóxiu.
Timor Leste mak nasaun ho aderente Katólika segundu be barak liu iha Azia, depoiz de Filipina. Ita-bot nia nasaun maioria iha Katólika liu hosi 96%. Sáida mak dezafiu pastoral ne’ebe urjente liu hosi Igreja iha Timor Leste?
Istória Igreja Katólika iha Timor Leste uniku no fó ona kontribuisaun kona-ba dezafiu ne’ebe ami infrenta. Nomós karik evanjelizasaun primeiru komesa ona uluk liu hosi sekulu da-16, no prosesu evanjelizasaun atraza, durante Funu Maun-alin 1975-1999, total sarani Katólika dezemvolve ho dramatiza no lalais tanbá fator politika balun, sosial no ekonomia.
Iha tinan 2002, Timor Leste independente nu’udar nasaun joven iha Sudeste Aziátiku no ho populasaun ne’ebe maioria Katólika.
Kna’ar Igreja Katólika durante periodu rua ne’e mak esforsu hodi fó akompanamentu ne’ebe di’ak, konsolida no habo'ot fé sarani sira nian iha tempu transisaun ida ne’e. No tinan-tinan ne’e, ami tenki diskuti dezemvolvimentu no edukasaun iha fé.
Dezafiu sira ne’e presija hasoru. Ami tenki garantia katak sira ne’ebe fó ona formasaun iha kualifikasaun ne’ebe di’ak, prinsipalmente iha seminariu-sira. Ami tenki forma sarani leigu ho di’ak, prinsipalmente katekista no leigu voluntariu sira seluk, atu ajuda ami aprofunda fé sarani sira nian.
Katekista sira tenki iha formasaun ne’ebe solidu, no importante hodi hasa'e grupu balun be kategoriza ne’ebe iha kada parokia. Objetivu no prioridade pastoral ami nian mak apostuladu prisipalmente família, labarik-sira no maluk foin-sa'e sira.
Nesesidade urjente ida ne’ebe presija ami tau atensaun ba mak maluk foin-sa’e sira ne’ebe husik hela ami nia nasaun tanbá pobreza no dezempregu. Igreja sei estuda oin-sa atu fó tulun ba sira ne’ebe do’ok hosi sira nia país.
Tinan rua-nulu hafoin Independénsia, Timor Leste sei iha klasifikasaun inferioridade internasional iha lala'ok dezemvolvimentu ekonomiku no prosperidade. Tuir Ita-bot, sáida mak difikulta Ita-bot nia nasaun iha ultimu tinan 20?
Iha fator barak ne’ebe kauza lala'ok ida ne’e, maibé ida ne’ebe resposabilidade liu mak instabilidade politika, prinsipalmente durante periodu rua molok hetan ami nia independénsia. Situasaun ida ne’e dala-barak la konvense investor sira hodi investe sira nia modalidade iha nasaun n’e tanbá razaun seguransa. Covid-19 mós lori nia kadeia krizi.
Azia relijiozu teb-tebes, maibé oin-sá mak Ita-bot deskreve singularidade Timor Leste iha kontinente Azia no Sul Azia?
Singularidade Timor Leste iha Azia, ko'alia kona-ba illa ida nasaun rua nian, Indonésia no Timor Leste. Ami nia nasaun tranxa relasaun dame ho ami nia nasaun vizinu, Indonésia.
Independentemente hosi istória moruk ami nian iha tempu pasadu, ami dame ona, perdua no haluha ona pasadu ami nian, no agora haksolok ho relasaun ne’ebe di’ak no seguru.
Enquantu sarani Katólika hanesan maioria iha nasaun ida ne’e, ami haksolok relasaun di’ak ho ema hotu-hotu tanbá ami hotu mak nasaun ne’e nia oan-sira.
Papa ikus ne’ebe ba vizita Timor Timur mak São João Paulo II iha tinan 1989, bainhira nasaun ne’e seidauk independente. Sáida mak signifika hosi vizita ne’e ba ema Timor?
Vizita Papa João Paulo II iha Timor Leste hanesan buat ne’ebe uniku no importante teb-tebes ba komunidade Timor Timur, tanbá Nia (Papa JP II) mak Papa primeiru ne’ebe ba vizita país ne’e.
Agora país ne’e mak nasaun foun.
Vizita Papa nian iha tempu ne’ebá hanesan momentu hodi manifesta ba mundu katak iha komunidade ema-sira ne’ebe hela iha sikun mundu ida ne’e hakarak hetan liberdade.
Vizita Papa nian ne’e la’os de'it sai momentu hodi hamoris fé komunidade nian, maibé mos momentu esperansa ba povu Timor ne’ebe oprimido iha tinan-sira ne’e.
Liafuan Papa nian iha tinan ne’ebá ‘Imi mak Masin Mundu nian, Imi mak Naroman Mundu nian’ sei reverbera iha ema Timor Leste nia tilun to'o oras ne’e.
ref: katolikpedia
Tradus hosi Sam Ribeiro