Selasa, 30 Agustus 2022

DIALOGU ESPESIAL ENTRE VATICANNEWS.VA HO KARDEÁL VIRGÍLIO DO CARMO DA SILVA, SDB

Monseñor Virgílio do Carmo da Silva, Nomeia Hosi Papa Fransisku Hodi Sai Kardeál Timor Leste  

Monseñor Virgilio: “Ha’u Senti La Merese (Indignamente)”


Papa Fransisku foin dadaun ne'e eleva ona Arsebispu Díli, Monseñor Virgílio do Carmo da Silva, SDB.

Mns. Virgílio mak Timoroan ne'ebe primeiru sai Kardeál ba Nasaun Timor Leste.

Iha oportunidade be osan-mean ida ne’e, Kardeál Virgílio mós partisipa iha dialogu espesial ne’ebe hala'o hosi vaticannews.va iha tempu balun liu ba.

Iha buat barak ne’ebe hato’o hosi Kardeál foun ne’ebe ho idade tinan 54 ne’e. Hahu’u hosi nia jornada vokasaun no ispiritualidade, to’o prioridade no dezafiu prinsipal ne’ebe infrenta hosi Igreja Timor Leste oras ida ne’e. 



Tuir-mai mak rezultadu hosi dialogu ne’e!

Sáida mak Ita-bot halo bainhira hatene katak Papa Fransisku nomeia Ita-bot sai Nu’udar Kardeál?

Tuir Ita-bot, sáida mak motiva hosi nomeasaun ida ne’e?

Ha'u hamutuk hela ho ha'u nia maun-alin sira iha uma retiru nian bainhira Papa Fransisku anunsia ona iha data 29 Maiu liu ba. Teki-teki, ha'u simu kontaktu hosi reprezentasaun Tronu Santu iha ne’e iha Timor Leste, ho hato’o ‘Parabéns’.

Ha'u husu nia tanbá sá fó parabéns ha'u, no nune’e nia fó hatene ha’u, ami prepara kedas fila hikas ba Dili. Hafoin ne’e, kontaktu no mensajen barak mak mai hela de'it hosi sarani, governu, no maun-alin no feton fiar-nain sira.

Kalan naruk, sentimentu indignamente beibeik ha’tauk ha’u to’o dader-san bainhira Misa Dader. Iha ha’u laran luta hodi simu “Na'i nia hakarak”, ha'u konsiente katak ida ne’e mak premiu ne’ebe Na'i haraik liu-hosi Aman Santu, ba povu no Igreja Timor Leste.

Ida ne’e la'os ba ha'u, maibé ba Na'i nia povu iha ne’e iha Timor Leste. Ida ne’e mak momentu real ne’ebe afirma identidade nasaun kiik iha Sudeste Aziatiku ho populasaun sarani Katólika 96% ne’e.

Igreja Katólika Timor Leste, ne’ebe foin dadaun to’o 500’ tinan hari'i nian, no nasaun ne’ebe foin dadaun ne’e komemora aniversariu ba dala 20 tinan independensia nian ne’e, merese hetan premiu ida ne’e.

Tradisaun Katólika mak elementu  fundamental hosi identidade nasional Timor Leste, no hanesan ne’ebe Ita-bot temin, Ita-bot nia nasaun foin dadaun komemora aniversariu ba dala 20 tinan independensia nian. Ita-bot mak Kardeál Primeiru Timor Leste nian, sáida mak sentidu/signifika elevasaun Kardeál ida hosi Ita-bot nia rai moris-fatin ba Ita-bot nia Nasaun?

Ida ne’e signifikadu teb-tebes. Identidade Katólika iha ami nia nasaun palpável teb-tebes. Nu’udar ilustrasaun, iha komemorasaun tinan 20 independensia ami nian, Parlamentu Nasional adota Dokumentu Fraternidade Umanu ne’ebe autografadu hosi Papa Fransisku no Nai Ulun Bot Al Azhar iha Abu Dhabi. Ha'u hanoin ami posivelmente nasaun Azia primeiru ne’ebe halo ida ne’e.

Adosaun Dokumentu ida ne’e haktuir no afirma identidade ba ema-sira ne’ebe maioria ho relijiaun Katólika. Notísia elevasaun refere lori felisidade no orgullu ne’ebe bot, ba parte bot povu Timor leste. Governu Timor Leste mós haruka delegasaun na'in tolu ba iha Konsistóriu.







Ita-bot mak Padre Salezianu ida. Oin-sá Ita-bot hetan Ita-bot nia vokasaun hodi sai Padre, no tanbá sá ita-bot hili hodi sai nu’udar Salezianu ida?

Istória vokasaun ha'u nian simples teb-tebe tanbá bainhira ha'u remata ensinu báziku, ha'u hakarak tan kontinua estudu iha eskola pre-secundalária, no ida ne’ebe ha'u hatene mak eskola ba salezianu sira nian.


Ha'u nia prezensa iha ne'ebá sira simu ho di'ak. Sira simu ha'u hodi hela no aprende iha ne’ebá. Ho etapa ba etapa ha'u komesa hetan vokasaun salezianu nomós ha'u nia saserdóxiu.


Timor Leste mak nasaun ho aderente Katólika segundu be barak liu iha Azia, depoiz de Filipina. Ita-bot nia nasaun maioria iha Katólika liu hosi 96%. Sáida mak dezafiu pastoral ne’ebe urjente liu hosi Igreja iha Timor Leste?

Istória Igreja Katólika iha Timor Leste uniku no fó ona kontribuisaun kona-ba dezafiu ne’ebe ami infrenta. Nomós karik evanjelizasaun primeiru komesa ona uluk liu hosi sekulu da-16, no prosesu evanjelizasaun atraza, durante Funu Maun-alin 1975-1999, total sarani Katólika dezemvolve ho dramatiza no lalais tanbá fator politika balun, sosial no ekonomia.

Iha tinan 2002, Timor Leste independente nu’udar nasaun joven iha Sudeste Aziátiku no ho populasaun ne’ebe maioria Katólika.

Kna’ar Igreja Katólika durante periodu rua ne’e mak esforsu hodi fó akompanamentu ne’ebe di’ak, konsolida no habo'ot fé sarani sira nian iha tempu transisaun ida ne’e. No tinan-tinan ne’e, ami tenki diskuti dezemvolvimentu no edukasaun iha fé.

Dezafiu sira ne’e presija hasoru. Ami tenki garantia katak sira ne’ebe fó ona formasaun iha kualifikasaun ne’ebe di’ak, prinsipalmente iha seminariu-sira. Ami tenki forma sarani leigu ho di’ak, prinsipalmente katekista no leigu voluntariu sira seluk, atu ajuda ami aprofunda fé sarani sira nian.

Katekista sira tenki iha formasaun ne’ebe solidu, no importante hodi hasa'e grupu balun be kategoriza ne’ebe iha kada parokia. Objetivu no prioridade pastoral ami nian mak apostuladu prisipalmente família, labarik-sira no maluk foin-sa'e sira.

Nesesidade urjente ida ne’ebe presija ami tau atensaun ba mak maluk foin-sa’e sira ne’ebe husik hela ami nia nasaun tanbá pobreza no dezempregu. Igreja sei estuda oin-sa atu fó tulun ba sira ne’ebe do’ok hosi sira nia país.

Tinan rua-nulu hafoin Independénsia, Timor Leste sei iha klasifikasaun inferioridade internasional iha lala'ok dezemvolvimentu ekonomiku no prosperidade. Tuir Ita-bot, sáida mak difikulta Ita-bot nia nasaun iha ultimu tinan 20?

Iha fator barak ne’ebe kauza lala'ok ida ne’e, maibé ida ne’ebe resposabilidade liu mak instabilidade politika, prinsipalmente durante periodu rua molok hetan ami nia independénsia. Situasaun ida ne’e dala-barak la konvense investor sira hodi investe sira nia modalidade iha nasaun n’e tanbá razaun seguransa. Covid-19 mós lori nia kadeia krizi.


Azia relijiozu teb-tebes, maibé oin-sá mak Ita-bot deskreve singularidade Timor Leste iha kontinente Azia no Sul Azia?

Singularidade Timor Leste iha Azia, ko'alia kona-ba illa ida nasaun rua nian, Indonésia no Timor Leste. Ami nia nasaun tranxa relasaun dame ho ami nia nasaun vizinu, Indonésia.

Independentemente hosi istória moruk ami nian iha tempu pasadu, ami dame ona, perdua no haluha ona pasadu ami nian, no agora haksolok ho relasaun ne’ebe di’ak no seguru.


Enquantu sarani Katólika hanesan maioria iha nasaun ida ne’e, ami haksolok relasaun di’ak ho ema hotu-hotu tanbá ami hotu mak nasaun ne’e nia oan-sira.


Papa ikus ne’ebe ba vizita Timor Timur mak São João Paulo II iha tinan 1989, bainhira nasaun ne’e seidauk independente. Sáida mak signifika hosi vizita ne’e ba ema Timor?


Vizita Papa João Paulo II iha Timor Leste hanesan buat ne’ebe uniku no importante teb-tebes ba komunidade Timor Timur, tanbá Nia (Papa JP II) mak Papa primeiru ne’ebe ba vizita país ne’e.


Agora país ne’e mak nasaun foun.

Vizita Papa nian iha tempu ne’ebá hanesan momentu hodi manifesta ba mundu katak iha komunidade ema-sira ne’ebe hela iha sikun mundu ida ne’e hakarak hetan liberdade.

Vizita Papa nian ne’e la’os de'it sai momentu hodi hamoris fé komunidade nian, maibé mos momentu esperansa ba povu Timor ne’ebe oprimido iha tinan-sira ne’e.

Liafuan Papa nian iha tinan ne’ebá ‘Imi mak Masin Mundu nian, Imi mak Naroman Mundu nian’ sei reverbera iha ema Timor Leste nia tilun to'o oras ne’e.



ref: katolikpedia

Tradus hosi Sam Ribeiro

Jumat, 26 Agustus 2022

EVOLUSAUN ISTÓRIKU||SÉE MAK KARDEÁL?



Evolusaun istórika no natureza Júridika Kardeál. Iha Amu Papa nia sorin atu serbi Igreja Universal. Priviléjiu boot ba ita Timor tamba pela primeira vez ita iha ona Primeiru Kardeál Timorense autóktone ne'ebé sei hola parte iha koléjiu kardinalísiu no iha Kuria Romana (senadu Papa nian). Ita hotu nia parabéns no orgullu ba Dom Virgilio do Camo da Silva, SDB, Arsebispu Arkidioseze Dili tamba iha loron 29 fulan-Maiu 2022, iha loron ne'ebé ita selebra solenidade Jesus sa'e ba Lalehan, iha momentu ne'e mós durante Angelus dominikál iha prasa São Pedro Vaticano, Amu Papa Francisco anúnsiu Kardeál foun hamutuk 21 inklui ita-nia Arsebispu Dili. Entre Kardeál 21 ne'e iha 16 mak idade menus husi 80, portantu sira ne'e mak Kardeál eleitores ba eventual konklave. Kardeál foun hirak ne'ebé anunsiadu, sei realiza konsistóriu iha loron 27 Fulan-Agostu 2022.


Iha istória Uma Kreda, iha Amu Papa Francisco nia pontifikadu, sempre mosu novidades sira, novidades ne'ebé mosu iha tinan ida-ne'e mak, Amu Papa hakarak asosia Bispu sira iha mundu hola parte mós iha Koléjiu Kardiais. Númeru Kardeál iha tinan ida-ne'e (27 Agosto 2022) Uma Kreda universal iha Kardeál hamutuk 229 husi númeru refere 132 mak Kardeál eleitores katak Kardeál hirak ne'ebé iha voz ativa wainhira mosu eventu konklave ruma.


Kardeál hirak ne'ebé Amu Papa anúnsia ona sira-nia naran, durante serimónia konsistóriu iha loron 27 Fulan-Agostu 2022 sei to'o ba sira kadeli Kardinalísiu no Kardeál foun sira sei halo sira-nia juramentu no koloka barrete (xapeu ho pontas 3 ou 4) iha sira-nia ulun, xapeu (barrete) refere hola parte iha vestimenta liturjika nu'udar sinal dignidade kardinalatu ho nia signifikadu hala'o misaun Jesus Kristu nian ho korajen no barani fakar nia ran hodi tane natatin fé kristaun no doutrina sira. Amu Papa mós sei haraik ba sira ida-idak títulu Kardeál no hahú iha momentu ne'e mak Kardeál sira ita sei bolu ho títulu apelativu Sua Eminénsia Reverendissima.


Husi pontudevista geografiku, Kardeais sira ne'ebé iha mai husi kontinente: Kardeál Europa ho total 107 (husi númeru refere 54 eleitores), Kardeál Amerikanu ho total 60 Kardeais (husi númeru refere 38 eleitores), Kardeál Ázia ho total 30 (husi númeru refere 20 eleitores), Kardeal Afrikanu ho total 27 (husi númeru refere 17 eleitores), Cardeal Oceania hamutuk na'in 5 (husi númeru refere 3 eleitores).


Etimolojia no evolusaun istórika


Liafuan Kardeál ne'e mai husi lian latin "Cardo" ho lian Portugés karik hanaran

"cerneira" ne'ebé sai hanesan sentru ba rotasaun ou sai hanesan pontu sentral ba akordu ida. Orijen istórika husi Koléjiu kardinalisiu hahú kedas ho kleru sira iha komunidade kristaun primitiva iha Roma. Iha findu primeiru sékulu, nailulik no diákonu sira iha momentu ne'ebá mak ajuda Amu Papa iha Nia ministériu episkopál liuliu fó assisténsia partikulár ba atividade karitativa.


Iha Papa (Cleto (76-79) nia tempu, hahú hili klero 25 hodi hala'o servisu pastorál iha sidade Roma. Ba sira ida-idak fó konfiansa sirkunsiasaun territorial atu sira bele fó assisténsia. Hahú husi momentu ne'ebá mak mosu primeira parókia Urbe (Sidade). Susesivamente, Papa Fabiano (236-250) organiza di'ak liután servisu diákonu sira nian, hodi fahe sidade Roma ba rejiaun 14 no fó fiar ba sira kada rejiaun hodi halo asisténsia servisu pastoral no karitativa. 


Wainhira númeru kristaun hahú aumenta ba bebeik iha Roma, nailulik no diákonu sira presiza tan nailulik no diákonu seluk atu ajuda sira (ausiliar). Hahú husi ne'ebá mak mosu liafuan Kardeál katak nailulik no diákonu inkardinadu ajuda Amu Papa hodi hala'o serbisu iha Basílica sira iha Roma.


Iha sékulu V, wainhira Bispu sira hahú aumenta, nune'e hahú hamosu tan dioseze ne'ebé besik sidade Roma, ohin-loron ita hanaran suburbicara. Bispu sira ne'e hala'o sira-nia serbisu liturjika semanal

iha katedral do Papa (Basilica São João Laterão). Resentemente mak Amu Papa konfere títulu Kardeál ba Bispu sira iha dioseze seluk fora husi Roma, konfere mós ba sira Igreja romana balun hanesan sira-nia serbisu diakónia ou títulu Presbiterál.


Husi ideia hirak ne'e mak Amu Papa hanesan mós Bispo ba sidade Roma nian kolabora husi diákonu, nailulik no Bispu sira iha servisu pastorál, Hahú husi ne'ebá mak fó orijen ba títulu ordem 3 koléjiu kardinalísiu (Bispu, Nailulik, diákonu).


Ohin-loron Kardeál ida-idak ne'ebé mak Amu Papa hili ona, haraik ba sira: serbisu diakónia ou títulu presbiteral ou títulu episkopál ne'ebé aneksa ba dioseze 6 iha suburbicária mak hanesan: Ostia, Albano, Frascati, Palestrina, Porto-Santa Rutina, Sabna-P'oggio Mirteto, Vallctr-Segni), aleinde ba Bispu sira ba mós patriaarka orientál sira.


Dignidade Kardinalísiu hahú ho Amu Papa Nicola II (1059), ho knstitusaun apostólika "In nomine Domini" Amu Papa refere hahú define natureza no serbisu sira iha Kuria Romana, tan ne'e, ho dokumentu refere, define kona-ba eleisaun ba Romano Pontifise rezerva de'it ba Kardeál Episkopadu sira mak bele halo eleisaun ba Romano Pontifise eksluidu Kardeál presbiteral.


Iha tinan 1179 Papa Alexandro Il, ho konstituisaun Apostólika "Licet de Vitanda discordia" define fali lejislasaun foun hodi define Kardeál hotu sai hanesan eleitór ativu.


Iha tinan 1918 sai hanesan momentu istóriku no importante ba títulu refere iha Uma Kreda. Amu Papa Bento XV, ho promulgasaun Kódigu do Direitu Kanóniku dekreta Kondisoens atu sai Kardeál tenke presbiteriu, Konsekuénsia iha tinan 1962 Papa Joao XXIII selebra konsagrasaun Episkopál ba nailulik sira hotu ne'ebé antes ne'e foti ona ba Kardeál maibé seidauk ordena ba Bispu.


Ho promulgasaun Kódigu Direitu Kanóniku vijente, atu eleva ba kardinalatu ne'e ba nailuik ou Bispu sira de'it no eksklui diakónu sira.


Númeru Kardeál


Iha tinan 1588 númeru fiksa ba Kardeál ne'e 70 ho nia baze iha Sagrada Eskritura, wainhira Moisés hili katuas Israel na'in 70 durante éksodu. Iha tinan 1958 ho Papa Joao XXIl númeru Kardeál hahú  aumenta no Papa Paulo VI ho motu própriu "lngravescentem Aeatem" dekreta númeru masimu Kardeál ne'e to'o 120. Papa João Paulo II supera númeru refere, durante Santo João Paulo lI nia pontifikadu nia iha Kardeál hamutuk 231 husi nasaun 69, Iha konsistóriu 14 de Fevereiro de 2015, númeru Kardeál aumenta ba 227 (númeru Kardeál ne'ebé sei moris) ne'ebé mai husi nasaun 73 no sai hanesan rekór iha istória lgreja nian. Iha tinan ida-ne'e ho kriasaun Kardeál foun iha loron 27 fulan-Agostu 2022 Uma Kreda universal iha Kardeál hamutuk 229,


Natureza no koetus Kardinalísiu


Koléjiu kardinalísiu hanesan instituisaun eklesial (não divino), iha ne'ebé nia natureza ne'e rasik la hanesan ho koléjiu Bispu sira-nian. Hanesan ita hotu hatene Sakramentu Orden ne'e iha tolu de'it (diákonu, Nailulik no Bispu) tamba ne'e, Kardeál ne'e la hola parte iha grau Sakramentu Orden maibé elevasaun ba purpura Kardinalísiu hodi hola parte Koléjiu Kardinalísiu ou bele dehan senadu do Papa. Konsekuénsia Bispu hotu hotu la'ós Kardeál, nune'e mós nailulik balun bele sai Kardeál sein ordenadu ba Bispo.


Atu kompreende saída mak Kardeál iha modo jerál, Kódigu Direitu Kanóniku 1983 define ona nosaun báziku kona-ba Kardeál iha Kanon 349-359 CIC 83.


Funsaun Kardeál (can 349 CIC 83)


Tuir can. 349 CIC 83 funsaun koléjiu Kardeál ne'e iha tolu:


1. Kardeál eleitór iha nia direitu esklusivu dentru de Koléjiu kardinalísiu fó nia votus segredu hodi hili Amu Papa foun wainhira Sede Vacante (Amu Papa rezigna-an ou faktu natureza katak Amu Papa falesidu) tuir norma ne'ebé prevé ona iha Kuria Romana.


2. Kolejialmente fó konsellu ba Amu Papa iha konsistóriu hodi haree ba kestaun importante no urjenti sira kona-ba vida sarani iha lgreja Universal.


3. Individualmente Kardeál ida-idak, ho sira-nia ofisiu ne'ebé aneksa ajuda Amu Papa hodi tau matan ba lgreja iha mundu tomak.


Distinsaun Orden Koléjiu Kardeál ( can. 350 CIC 83)


Kardeál ho títulu Orden episkopál: mak Kardeál hirak ne'ebé Amu Papa atribui títulu ba lgreja suburbikaria iha Roma (Ostia, Albano, Frascati, Palestrina, Porto-Santa Rufina, Sabina-Poggio Mirteto, Valletri-Segni), aleinde ba Bispu sira ba mós patriarka orientál sira.


Kardeál ho títulu Orden Presbiterál no diakonál: Kardeál hirak ne'ebé Amu papa haraik ba sira títulu ba no servisu diakónia iha Urbe (Sidade Roma) kompostu husi Bispu diosezanu non-residensial iha Roma ne'ebé mai husi mundu tomak maibé sira iha titulár ba lgreja ruma iha Roma. Kardeál títulu diakonál, Amu Papa haraik ba sira títulu diakonál, Kardeál hirak ne'e hala'o sira-nia serbisu iha governu Kuria Romana, no Kardeál hirak ne'ebé hakarak mantein sira-nia vida nu'udar nailulik maske eleva ona ba Kardeál, bele hetan dispensa husi Amu Papa atu la simu ordenasaun Episkopál no hola parte mós iha títulu Kardeál orden diakonál maibé iha kazu Kardeál refere mak iha konklave hili sai Papa obrigatoriamente tenke simu Ordenasaun Episkopál husi Dekanu Kardinalísiu.


Promasaun ba dignidade kardinalísiu (can. 351)


Promosaun ba dignidade Kardinalísiu rezerva de'it ba Amu Papa ho nia direitu esklusivu Nia rasik hili ho livremente la depende ba autoridade eklesiástika sira seluk tantu sivil. Ho kritériu sira hanesan:

1. Simu Orden presbiteradu

2. Eminente iha doutrina, kostume, piedade no prudente,

3. Ba hirak ne'ebé Amu P'apa hili maibé seidauk ordena ba Bispu bele simu Ordenasaun Episkopál ou husu dispensa atu mantein nafatin nu'udar nailuik ho dignidade Kardinalísiu.

4. Kardeál hirak ne'ebé Amu Papa anúnsiu ona ba públiku antesipadamente, depois de publikasaun Tormal do decreto Papal durante Konsistóriu hodi eleva Kardeál foun sira ba purpura Kardinalísiu husi ne'ebá mak produz nia efeitu no tama iha vigor.


NB. Iha mós Kardeál "in Pectore"'signifika Kardeál ne'ebé Papa rai iha nia laran de'it ka Amu Papa rezerva ba nia aan rasik (in Pectore) tamba Kardeál refere hela iha fatin ne'ebé situasaun polítika la favoravél Iiuliu iha fatin ne'ebé Igreja to'o oras-ne'e daudaun sei hetan perseguisaun no tortura no hasoru

situasaun difisil ou sirkustánsia seluk ne'ebé mak halo Amu Papa la bele públika sai naran ba públiku. Kardeál "in Pectore" úniku Amu Papa mesak de'it mak hatene, too momentu balu ne'ebé favoravél Amu Papa bele públika sai nia naran.


Kardeál hola parte iha konsistóriu (can. 353)


Konsistóriu mak adunasaun ka reuniaun solene husi Kardeál sira, ne'ebé Amu Papa rasik mak prezide. Iha enkontru ka konsistóriu refere Koléjiu kardinalísiu ne'ebé durante ne'e to asisténsia ba servisu pastorais ne'ebé Amu Papa haraik ona ba sira no iha momentu konsistóriu hamutuk ho Amu Papa trata kestaun sira relasiona ho lgreja universal nia moris.


Konsistóriu iha:


1. Konsistóriu Ordináriu


Reuniaun solene ne'ebé prezide husi Amu Papa rasik hodi konsulta ka troka hanoin ruma relasiona ho kestaun balun ou Amu Papa atu foti desizaun balun ne'ebé ho nia karáter solene. Iha konsistóriu ordináriu ida ne'e husu Kardeál hotu-hotu nia partisipasaun ou pelomenus hirak ne'ebé hela iha Urbe (sidade) no sira seuk ne'ebé la bele marka prezensa hetan intimasaun ho extra omnês.


2. Konsistóriu Extraordinária

Iha konsistóriu ida-ne'e haree liu ba situasaun partikulár balun ne'ebé ho nia karáter urjénsia hodi responde lalais ba problemas. Iha konsitóriu ida-ne'e Kardeál hotu obrigatoriamente tenke marka prezensa. Iha momentu konsistóriu hahú iha momentu ne'ebá mak ofisialmente Kardeál ida-idak hetan kna'ar diakonia ou títulu presbiteral iha Roma. Kardeál hirak ne'ebé mak hela fora husi Italia, hanesan Kardeál Timor nian, depois de konsistóriu no eleva ona ba ba purpura Kardinalísiu no hetan ona servisu husi Amu Papa hodi hola parte iha Kuria Romana se servisu refere la obriga atu hela iha Roma, Kardeál sei kontinua nia servisu hanesan Arsebispu hodi hala'o servisu iha Dioseze no periodikamente sei ba iha Roma wainhira hetan konvite husi Amu Papa atu ba tuir Konsistóriu ou encontro balun. Maibé Kardeál refere nia iha sede titulár iha parókia balun iha Roma.


Oinsá Pasajen husi grau ordem diakonál ba ordem presbiteral do Kardeál?


Pasajen Kardeál husi grau diakonál ba presbiteral liuhusi "requerimento" ou "opção" ne'ebé Kardeál ida bele husu wainhira nia durante tinan 10 ona mak hala'o nia servisu nu'udar Kardeál diákonu. "Opsaun" hala'o iha konsistóriu, no tenkeser hetan aprovasaun husi Amu Papa. Akizisaun ba títulu refere ba de'it Katóliku ritu latin ba Kardeal Patriarka oriental, mantein sira-nia defe patriarkál sein

akista títulu refere bele dehan katak sira la hola parte iha "Clero Roma". Kritéria refere estabelese husi Papa Paulo VI ho moto própriu Ad Porpurutum Patrum (11 Fevereiru 1965)


Sé mak Kardeál Proto-diákonu no nia funsaun?


Iha figura importante ida iha koléjiu Kardinalísiu ne'ebé hanaran kardeal proto-diákonu. Kardeál refere nia mak sai hanesan xefe ba Kardeál diákonu sira. Nia kna'ar importante mak anúnsia ba sarani tomak iha mundu wainhira hili Amu Papa foun durante conclave. Proto-diákonu ne'e mak sei impoin pálio ba Papa foun durante primeira selebrasaun ba nia ministériu nu'udar Bispu de Roma no pastor Universal ba Uma Kreda iha mundu tomak. Atualmente Kardeál proto-diákonu hala'o ona kna'ar atu simu bispu foun sira ne'ebé Amu Papa hili no sira hala'o sira-nia juramentu de fidelidade perante Kardeál refere antes Amu Bispo hala'o nia servisu.


Kamara Eklesiástika Baucau, 30 de Maio de 2022,
Pe. Deonisio F.D.G Soares
Lic. Direito Canónico iha Pontificia Universidade Urbaniana Roma.
Fontes: Código Direito Canónico, Vaticannews e osservatorio romano.

SANTA MARIA REGINA OU SANTA VIRJEN MARIA LIURAI-FETO (RAIÑA) MEMÓRIA SELEBRASAUN KADA DATA 22 AGOSTU HOSI IGREJA KATÓLIKA ROMA.

     Obra Pintura: Raúl Berzosa/raulberzosa.com

Maria hanaran Liurai-Feto (Raiña) tanbá hosi  Kristu mak Liurai (Rei).

Konsiliu Vatikanu II kontinua tradisaun ne'e desde sékulu IV, reafirma ona doutrina kona-ba Maria: “Nia foti ona hosi Naí nu'udar Liurai-Feto Lalehan, nune'e bele sai hanesan ho ninia-Oan-Mane” (Lumen Gentium59).


Grau Liurai-Feto adjudika ona hodi indika ho ofisialmente ba pozisaun Santa Virjen Maria ne'ebe ho tronu iha sorin ninia-Oan-Mane, Liurai Gloriozu. 


Grau nu'udar Liurai-Feto ho-mós ninia poder koiñesidu ona iha arredores Beneditinu desde inisiu hosi sékulu XII.

Kántiku ne'ebe famozu tebes mak Salve Regina (Salve Liurai-Feto) fó-sai ona iha sékulu XI.


Kántiku ne'e hanesan ekspresaun típiku ba beneditinu hodi hato'o pedidu ba Santa Virjen Maria.


Tanbá sa Inan Maria hetan grau Liurai-Feto?

Ita bele hare'e kedas iha Sagrada Eskritura: Grau Liurai-Feto Maria nian bele kompriende hanesan foti parte balun ho ekselénsia iha “rei sacerdócio” povu Testamentu Foun nian (hare'e iha: 1Pedru 2:9-10). Bolu ema hotu-hotu hodi reinar hamutuk ho Kristu (hare'e iha: 2Tim 2:12; Apok 22:5). Santa Virjen Maria hanesan ida ne'ebe uluk hosi ema ne'ebe bolu ona hodi reinar hamutuk ho Kristu nafatin ba nafatin.


Grau Liurai-Feto Maria nian mós hanesan konsekuénsia partisipasaun Inan Maria nian iha mistériu Paskua ninia-Oan-Mane ne'ebe deklara ona hodi hakraik-a'an, terus no hetan glória (hare'e iha: Flp 2:6-11). 


Tanbá hosi Maria mós halo tuir ona hodi hakraik-a'an nu'udar atan no infrenta terus hamutuk ho Kristu, ne'e duni Inan Maria serve hetan glória hamutuk ho Kristu.


Raiña Santa Virjen Maria mak objetivu ikus hosi viajen nu'udar eskolante.

Iha ninia vida ikus nian iha mundu Santa Virjen Maria muda ona ba iha ninia Oan-Mane nia Reinu (hare'e iha: Kol 1:13) no simu plenitude “koroa moris nian” (hare'e iha: Apok 2:10; 1Kor 9:25). 


Objetivu ikus ne'e iha sentidu ba Igreja no kriasaun hotu-hotu, tanbá Santa Virjen Maria ne'ebe oras ne'e totalmente hamutuk ho Kristu hanesan imajen ba diresaun jornada istória Igreja nian no kriasaun hotu-hotu hakat ba “lalehan no mundu foun” ( hare'e iha Apok 21:1), hela-fatin ida hamutuk ho Maromak iha ne'ebe “sei la iha tan lutu, ou lamentasaun tanis, ka tristeza” (hare'e iha: Apok 21:4).


Papa Pio XII hanaran Maria hanesan Liurai-Feto tanbá nia mak Kristu Nia Inan no mós tanbá halo-tuir Maromak Nia hakarak nia halo parte ne'ebe uniku iha obra Redensaun NAÍ nian. “…hanesan ne'ebe ninia-Oan-Mane, Maria halakon mate no Maromak hasa'e nia ho isin no ninia-klamar ba iha lalehan nia glória, iha ne'ebe hanesan liurai-feto nia hola-fatin iha tronu iha sorin ninia-Oan-Mane, Liurai Rohan-laek” (Pio XII, Munificentissimus Deus; Acta Apostolicae Sedis42 (1950). 


Grau Maria nia nu'udar Raiña deklara ona iha dokumentu Igreja, espesialmente iha ensiklika Pio XII's Ad caeli reginam (Acta Apostolicae Sedis 46 (1954).

Pio XII afirma grau Raiña Maria nian hodi hatama iha Kalendáriu liturjia iha data 31 Maiu hanesan festa Liurai-Feto Maria.


Bainhira kalendáriu liturji renova iha tinan 1969, festa Santa Virjen Liurai-Feto altera ona sai data 22 Agostu, ne'e mak iha oitava ou loron da-ualu hafoin Loron Selebrasaun Asunsaun Santa Virjen Maria ba Lalehan. Festa liturjia ne'ebe foun ne'e bele hare'e ona hanesan kontinuasaun hosi provizaun kona-ba asunsaun Maria nian ba lalehan, no hanesan konfirmasaun kona-ba mediasaun Maria nian.


Pio XII entrega mundu ba Futar-Fuan Maria Imakulada, Inan no Liurai-Feto, iha data 31 Outubru 1942, hanesan rekoiñesimentu públiku ba liurai-feto Maria hanesan ne'ebe iha reinu Kristu nian.


Iha nia-formulasaun ho lian dehan: “Hanesan ne'ebe Igreja no ema sarani hotu-hotu entrega ona ba Jezús Futar-Fuan Santu...nune'e ho maneira ne'ebe hanesan ami mós entrega-a'an ba Ita-bot nafatin ba nafatin no ba Ita Futar-Fuan be Sala-Laek, ami nia Inan no ami nia Liurai-Feto mundu nian, atu Ita nia domin no Ita nia protesaun aselera ba vitória iha Maromak Nia reinu” (Acta Apostolicae Sedis 34 (1942).

SAI NAROMAN NO MASIN




Sai naroman signifika fó radiasaun ou influénsia la-ho utiliza media sáida de'it.


Ninia sentidu mak hala'o moris ho onestidade no nakloke, ita bele transpira ona naroman Na'i Jezús nian ba sira ne'ebe besik iha ita.


Ida ne'ebe sai ninia pergunta oras ne'e mak oin-sá ita nia moris, bele ka ema sira koiñese Na'i Jezús liu-hosi ita nia atividade loro-loron?

Karik naroman karakteriza pasivu liu entaun masin karakteriza ativu tebes.


Karik iha buat ida mai ho naroman ita bele hatene nia ho fasil no ita bele sés hosi nia.


Maibé kontráriu ho masin. 

Ho fasil tebes ita sei identifika oin-sá hahan refere tau ona masin ou la'e, maibé ita la bele hare'e masin ne'e iha ne'ebe.


Ita bele senti nia, la bele sés hosi sabor mér refere. Nu'udar ema Kristaun mós tenki nune'e.


Signifika katak hare'e ou la-hare'e mós ita nia prezensa bele fó influénsia ba ema sira be iha ita nia sorin.


Karik sira la fihir sé mak ita, sira bele hare'e ba ita nia asaun, maski ita mós ema la fihir maibé influénsia ou impaktu hosi ita nia prezensa ema bele senti.

Tanbá ne'e nafatin sai naroman no masin Maromak nian.


Keta desapontadu bebeik karik ita nia prezensa oras ne'e ema la konsidera ou respeita, nafatin ba halo ida ne'ebe di'ak liu, maski sira mós la fihir ita, sira bele hare'e ita nia asaun real.


Nu-ne'e ho asaun ne'ebe ita halo bele fó influénsia ne'ebe di'ak ba ema-sira ne'ebe hare'e ne'e.


“Imi mak masin mundu nian. Maibé karik masin ne'e sai mihis ona, la bele halo mér fila-fali, la iha folin tan ona. Sei so'e tiha de'it no ema sei sama tan.

Imi mak naroman mundu nian. Imi nia naroman hanesan sidade ida ne'ebe mak haríi iha foho leten, atu ema hotu-hotu bele hare'e. - (Mateus 5:13-14).


#SamRibeiro📝

.

.

.

#inspirasauneiapiritual

#neonmoris

#naromanmundunian

#masinmundunian

Selasa, 16 Agustus 2022

APRENDE DOMINA A'AN RASIK

Kada tempu ne'ebe ita liu ona sei la repete fila-fali. 

Ita la bele hadi'ak sáida mak akontese ona. 

No iha ne'ebe ita la domina a'an, entaun ita a'an somente sei sai aitarak ba ema seluk nia moris.

Aprende ba atu labele ko'alia arbiru atu nune'e ema seluk labele laran-kanek. 

Esforsu ba atu nafatin kuidadu fuan atu la fasil ressentido. 

Ne'e duni ita la bele regula ema seluk nia liafuan, maibé ita bele regula ita fuan rasik.

Hapara ba atu kontinua domina ema seluk no aprende ba atu komesa domina a'an rasik. 

Keta ejizi tan ema seluk atu halo di'ak ba ita, maibé husu ba ita a'an atu bele halo di'ak ba ema hotu. 

“Ema ne'ebé pasiénsia, liu fali ema eroi ida, ema ne'ebe domina ninia a'an, liu fali ema ne'ebe ukun sidade.” - Provérbiu 16:32.
 

Rabu, 10 Agustus 2022

ORASAUN ROZÁRIU BA SANTU ANTÓNIU HOSI PADUA


Orasaun tersu ba St. Antóniu konsisti  hosi grupu 13, ne'ebe ida-idak konsisti hosi musan 3.

Hodi Padre, Hodi Fillu, no Espíritu Santu Sira Naran, Amen.

1. St. Antóniu, mahein klamar sira ne'ebe mate ona, harohan mai sarani Kristaun ne'ebe oras ne'e hasoru hela sakral mate nian no ami maun-alin sira klamar, ne'ebe mate ona. 

Ami Aman, Ave Maria, Glória

2. St. Antóniu, pregador Evanjellu ne'ebe exelente, haforsa ami kontra doutrina pervertidu inimigu sira ba Maromak no harohan da'et Aman Santu nomós Igreja.

 Ami Aman, Ave Maria, Glória

3. St. Antóniu, ne'ebe hetan autoridade milagre hosi Jezús Futar Fuan, proteje ami hosi dezastre ne'ebe ameasa ami tan salan-sira.

Ami Aman, Ave Maria, Glória

4. St. Antóniu, exorsista ispíritu a'at, tulun ami atu bele manan hosi babeur diabu nian.

 Ami Aman, Ave Maria, Glória

5. St. Antóniu, ai-funan abrótea lalehan nian ne'ebe santu tebes, hasantu ba ami klamar sira hosi salan hotu no proteje ami isin hosi buat a'at hotu.

 Ami Aman, Ave Maria, Glória

6. St. Antóniu, ne'ebe fó-isin-di'ak ba ema moras sira, harohan mai ami atu ami hetan isin di'ak hosi moras ne'e no mantein ami nia saúde.

 Ami Aman, Ave Maria, Glória

7. St. Antóniu, matadalan iha viajem, lori ami ne'ebe iha perigu destroisaun nia laran ba portu ne'ebe seguru no hamenus onda sentimentu lakon kontrola ne'ebe ameasa ba ami klamar.

Ami Aman, Ave Maria, Glória

8. St. Antóniu, libertador ba dadur sira, harohan mai ami seguru hosi laxu buat a'at nian.

Ami Aman, Ave Maria, Glória

9. St. Antóniu, rekuperador isin-lolon nian ba idozu no foin-sa'e, haforsa ba ami nia konsiénsia hodi utiliza isin no sensibilidade fuan ne'ebe di'ak.

Ami Aman, Ave Maria, Glória

10. St. Antóniu, inventor fé ne'ebe lakon, tulun ba ami atu hetan fila-fali buat hotu-hotu ne'ebe lakon ona hosi ami, isin nomós klamar.

Ami Aman, Ave Maria, Glória

11. St. Antóniu, ne'ebe hanesan protejidu Inan Maria, hado'ok ami hosi risku ne'ebe fó ameasa ba ami isin no klamar.

Ami Aman, Ave Maria, Glória

12. St. Antóniu, maktulun aman sira, tulun ba ami iha kada nesesidade no fó sorte ba sira ne'ebe husu ba ita-bot.

Ami Aman, Ave Maria, Glória

13. St. Antóniu, ami agradese ba ita nia autoridade milagre no ami husu ho laran haraik-a'an atu ita-bot proteje ami loro-loron iha ami nia moris tomak.

Ami Aman, Ave Maria, Glória

LADAINHA DE SANTO ANTÔNIO

FOTO: “Santo Antônio” – Catedral de Montreal (Canadá)

Senhor, tende piedade de nós.

Jesus Cristo, tende piedade de nós.

R/. Senhor, tende piedade de nós.

Jesus Cristo, ouvi-nos.

R/. Jesus Cristo, atendei-nos

Pai do Céu que sois Deus, tende piedade de nós.

Filho, Redentor do mundo, que sois Deus, tende piedade de nós.

Espírito Santo, que sois Deus,

Santíssima Trindade, que sois um só Deus,

Santo Antônio de Lisboa, rogai por nós.

Santo Antônio, advogado dos aflitos,

Santo Antônio, discípulo amado de São Francisco,

Santo Antônio, que fizestes extraordinários milagres,

Santo Antônio, que falastes aos peixes,

Santo Antônio, modelo de pureza,

Santo Antônio, modelo de austeridade,

Santo Antônio, dotado de sabedoria,

Santo Antônio, exemplo de caridade,

Santo Antônio, cheio de amor divino,

Santo Antônio, padrão de virtudes,

Santo Antônio, paciente,

Santo Antônio, bondoso,

Santo Antônio, humilde,

Santo Antônio, desprendido dos bens terrenos,

Santo Antônio, que tivestes nos braços o Menino Jesus,

Santo Antônio, amigo dos aflitos,

Santo Antônio, amigo dos necessitados,

Santo Antônio, amigo dos que invocam o vosso auxílio,

Cordeiro de Deus que tirais o pecado do mundo,

R./ perdoai-nos, Senhor.

Cordeiro de Deus que tirais o pecado do mundo,

R./ atendei-nos, Senhor.

Cordeiro de Deus que tirais o pecado do mundo,

R./ tende piedade de nós.


OREMOS

Senhor, humildemente Vos suplicamos o perdão dos nossos pecados, e auxílio em todas as nossas necessidades espirituais e materiais.

Pelos méritos e intercessão do nosso glorioso servo, Santo Antônio, possamos nós encontrar, junto do vosso trono de justiça, abrigo e aceitação. Por Cristo, nosso Senhor. Amém.

ORASAUN TAKA BA SANTU ANTÓNIU

“Rahun-di'ak ba Maromak hamutuk ho anju no Nia ema Santu sira”

Oh St. Antóniu be laran luak tebes entre ema Santu, ita nia domin ba Maromak no ita nia mizerikórdia ba Nia–kriatura, kauza ita-bot hodi iha autoridade milagre bainhira ita sei moris iha mundu. Milagre-sira hein o ko'alia, bainhira ita-bot prontu husu-nia ba sira ne'ebe hasoru difikulade no tristeza. Empuradu hosi idéia ida ne'e, ha'u husu hosi ita hodi ha'u bele hetan 

(hato'o pedidu...)

Resposta ba ha'u nia orasaun ida ne'e dalaruma presija milagre, nomós karik nune'e, ita-bot mak ema santu husi milagre tomak. 

Oh Santu Antóniu ne'ebe laran luak no nakonu autoridade ne'ebe nia-fuan haksolok nakonu simpatia umanidade, tulun hamulak (murmúrio) ba ha'u nia pedidu ida ne'e ba Kosok-Oan Jezús Futar Tilun, ne'ebe haksolok tebes iha ita-nia hakuak, no senti laran  agradese nafatin sai ita-bot nian. Amen.


ORASAUN FAMÍLIA NIAN BA SANTU ANTÓNIU

Ha'u nia Na'i no ha'u nia Maromak, Ita-bot haruka ona St. Antoniu hosi Padua, pregador ne'ebe  exelente iha Ita nia igreja laran atu hahí no fó glória ba Ita naran.

St. Antóniu mak ami hadomi, rona ba orasaun ne'ebe ami hato'o iha ita naran ba família no ba ema hotu ne'ebe sadere ba-Na'i.

Sai ba intersesaun mai ami no haraik mai ami grasa lalehan atu hulan ami naha be todan ne'e. Tulun ba ami iha momentu-sira ne'ebe ami fraku, sai defensor mai ami hodi kontra moras perigu ba ami nia isin nomós klamar. Tulun ba ami hodi aguenta iha terus no provasaun, nomós haforsa ba ami iha fé.

Haraik mai ami Na'i nia laran di'ak atu ami bele hola-parte hosi Maromak nia laran luak ho sira ne'ebe ki'ak no mukit. Rona ba ami nia orasaun-sira, oh Santu Antóniu ne'ebe halo milagre barak. Ho laran luak hatan ba ami, ne'ebe ami tau konfiansa ba ita nia harohan da'et ne'ebe sei rona ba hosi Maromak.

Oh Santu Antóniu, harohan mai ami atu ami merese simu Kristu nia promesa-sira. 3x. Amen.


Hodi Padre, Hodi Fillu, no Espíritu Santu Sira Naran, Amen.

ISTÓRIA BADAK KONA-BA SANTU TARSÍZIU

ST. TARSÍZIU PROTETÓR NO PATRONU BA AKÓLITU 

Tinan atus ba atus liu ba, maiz ou menus iha tinan 250, moris labarik joven ida, be hanaran Tarsíziu. Nia ema kristaun.


Dader-dader, depoiz de loron matan mosu, nia la’o ain liu hosi dalan bo'ot no ki’ik sira iha sidade Roma nian ba fatin iha ne’ebé ema Kristaun sira halibur hamutuk hodi selebra litúrjia. 


Ku’ak sira iha rai okos ne’ebé lo-loos ne’e sai rate, sira uza nu’udar fatin enkontru. Fatin ne’e hanaran katakomba. 


Ninia forma hanesan ku’ak naruk lo'os maibé nakukun. 


Ku’ak atu tau mate isin ba, hotu-hotu halo iha didin-lolon karuk no lo'os ku’ak bo'ot ne’e rasik, no taka ho fatuk naruk.


Ema Kristaun só de’it brani atu hasoru malu iha tempu kalan, tanbá sira-nia relijiaun ne’e bandu atu habelar iha tempu ne’ebá. 


Hosi Sezár Valerianu, polisia iha Roma hetan mandatu atu buka ema sira be fiar ba Jezús Kristu. Kuandu hetan ema Kristaun sira, tenke kaer no fó terus. 


Ema kristaun barak mak mate tanbá nafatin hakarak fiar iha Jezús Kristu nu’udar sira-nia Na'i no Maromak, no la-hakarak atu oferese sakrifísiu ba Romanu sira-nia maromak.


Iha tempu ida, dadersan-madrugada, hanesan bai-bain Tarsíziu ba iha Katakomba atu ajuda Missa. 


Iha tempu ne’ebá Amu-Papa rasik mak diriji Missa ka selebra litúrjia. 

Maibé ema be partisipa uituan liu. 

Lo'os duni katak ema Kristaun barak mak Romanu sira kaer no oho, no balun mak halai sai hosi sira-nia fatin atu ba rai do'ok hodi hetan moris hakmatek.


Bainhira Missa remata, Tarsíziu lafila lalais ba uma, maibé ajuda atu halo'ot sasán Missa nian. 


Iha momentu ne’ebé nia rona Amu-Papa keisa hodi dehan ba nia-an: “horiseik soldadu prizaun ida mai ho nonok. 


Nia dehan katak, ita-nia maun alin sira iha prizaun laran hakarak tebes atu simu Jezús Kristu nia Isin no Raan molok sira ema oho. 


Maibé Amu-lulik barak mak ema kaer tiha ona, ha’u rasik la-bele ba iha fatin refere, tanbá ha’u ema koñese. 

Oinsá mak ami bele hatan ba sira-nia husu ne’e?”


Tarsíziu direitamente ba oin no dehan ba Amu-Papa: “Tanbá sá Santu Padre laharuka ha’u? Ema sei ladeskonfia ha’u.”


Amu-Papa hatán: “La-bele oan, ó sei ki’ik no joven liu. Kna’ar ne’e iha risku no todan tebes ba ó!”


Tarsíziu hatán kedas ba Amu-Papa: “Maibé, dader-dader ha’u mai iha ne’e, Santu Padre. Ha’u mak ajuda Missa be nafatin mai. Ha’u lata’uk. Tanbá sei dadersan liu no iha dalan sira be ha’u liu, ema la-iha no hakmatek tebes.”


Ikus mai Amu-Papa aseita: “Di’ak, ó bele koko, maibé kuidadu ba!”


Tuir mai Amu-Papa hakne’ak ho respeitu iha altar oin, nia foti Óstia Santa no tau iha kaixa osan-mean ida nia laran. 

No kaixa osan-mean ne’e hatalin iha Tarsíziu ninia kakarok be hakne’ak iha Amu-Papa nia oin. 


Tarsíziu hatalin kaixa osan-mean ne’e ho ‘toga’ ka manta bo'ot ida be nia uza.

Tarsíziu mós la’o kedas iha momentu ne’ebá. 


Tarsíziu kaer kaixa osan-mean ne’e ho kuidadu tebes iha ninia toga laran atu la-bele monu lakon. 


Ninia fuan tuku-tuku liu. 

Nia sente kontente ba fiar be Amu-Papa fó ba nia. 


Iha ninia fuan, nia reza ba Jezús be nia lori dadaun atu fó ksolok ba dadur sira iha prizaun.


Maibé iha dalan klaran nia rona lian ida hase'e nia: “Hai, Tarsíziu, atu ba ne’ebé dadersan ne’e? ó la’o lalais tebes ne’e!” Ne’e mak lian hosi ninia kolega eskola.


Ninia maluk eskola seluk mós to’o dadaun. Sira dada Tarsíziu ninia kaba’as hodi dehan: “Ó la-hanesan bai-bain iha dader ne’e. 


Saída mak akontese ba ó? 

Saída mak ó lori iha ó-nia manta laran ne’e?”


Kolega ida hahú atu dada ninia manta: “Hare'e ba! Nia lori buat ruma hosi ema Kristaun a'at sira!” tuir mai sira hakilar hamutuk hodi dehan: “ Fó ba ami sasán be ó lori ne’e! Fó, fó lalais! Sei la'e ó mak ami sei baku dolar!”


Maibé Tarsíziu la-fó ba sira saída mak sira husu. Kaixa ne’e nia nafatin kaer metin ho nia forsa tomak. Nia sei nunka atu entrega nia Na'i Jezús Kristu nia futar Isin ba ninia maluk sira be la-fiar.


Tuir mai, tanbá Tarsíziu la-fó saída mak nia maluk sira husu, nia maluk sira hahú tuda nia ho fatuk, baku no tebe nia. 

Maski nune’e nia nafatin kaer metin kaixa ne’e ho nia forsa atu ninia maluk sira la-bele hadau kaixa ne’e hosi nia liman rasik. 


Hare'e Tarsíziu ninia hahalok ne’e, nia maluk sira sai si’ak liután no halai ba nia hodi baku nia, tebe nia no maluk ida seluk tuda ai-donan ka stik  ba Tarsíziu nia ulun to’o Tarsíziu monu ho raan be suli hosi ninia ulun.


No iha momentu be hanesan, derepenti Tarsíziu nia maluk sira hotu rona lian ida hakilar ba sira ho maka’as: “Saída mak imi hadau malu hosi nia?” Soldadu ne’e mosu. 


No Tarsíziu nia maluk sira be ohin baku Tarsíziu hakfodak no halai lakon hotu. Husik Tarsíziu mesak toba iha fatuk dalan ninin nia leten. 

Nia la-bele atu hader fila-fali.


Soldadu ne’e hakbesik ba nia. 

Bainhira Tarsíziu hare'e soldadu ne’e nia oin, nia hamnasa ki’ik. 

Soldadu ne’e nia koñese no Soldadu ne’e mós ema Kristaun. 


Ho nia kbi’it be ikus Santísimu Sakramentu nia entrega ba soldadu ne’e. Soldadu ne’e komprende. 

La-ko’alia buat ida soldadu ne’e hatalin kaixa osan-mean ne’e iha ninia kakorok rasik. 


Tuir mai nia ko’us Tarsíziu ho kuidadu no lori ba uma Kristaun nian be besik.


Soldadu ne’e husik Tarsíziu iha uma ne’e no nia kontinua ba prizaun, hodi fahe komunga ba prizoneiru sira iha ne’ebá ho nonok.


Lakle’ur Tarsíziu mate. 

Ninia kanek barak no halo nia terus to’o nia iis kotu. 

Ema hakohi nia iha Katakomba Santu Papa Callistus, Appia, besik rate Papa sira-nian. 

Tarsíziu mate maiz ou menus ho tinan sanolu resin rua iha sékulu III. 


Iha sékulu IV Papa Damasus I hakerek loron Tarsíziu nia mate ne’e iha loron 15 Agustu 257. 


Tarsíziu ninia relikia tau iha Igreja Santu Silvestro di Capite iha Roma.


Rate Santu Tarsíziu nian iha dalan Appian

(Katakomba Santo Callistus)


Santu Tarsíziu mós nu’udar Diákonu tanbá kna’ar Diákonu mós mak fahe komunga iha oportunidade sira be espesiál no lori Óstia Santa hosi Igreija ba Igreija. 

Santu Tarsíziu mós nu’udar patronu ba joven sira.

___________________________________

Orasaun

Santu Tarsíziu, ita bo'ot hatudu ona mai ami, katak ami tenke oferese-an sakrifika buat hotu ba de’it Na'i Jezús. 

Ita fó ita-nia-an tomak to’o mate tanbá hadomi ba Santísimu Sakramentu. 

Tulun ami atu sai akólitu be di’ak ne’ebé nunka mai tarde, nafatin nakonu ho atensaun, reza maka’as no lo-lo'os, no hadomi Na'i Jezús ho fuan no laran tomak. 

Amen.

NAFATIN HADOMI MASKE KANEK

    NAFATIN HADOMI MASKE KANEK Kada umanu sempre iha fuan nomós mentalidade ho naha no dependénxia ne'ebe diferente. Dalarum...