![]() |
TANBÁ SÁ NATAL NE'E SELEBRADU IHA 25 DEZEMBRU? |
KATEKEZE KATÓLIKA || TANBÁ SÁ NATAL NE'E SELEBRADU IHA 25 DEZEMBRU?
Hosi: “Jon Sorensen”
Desmantela deklarasaun balun katak ema Kristaun “imprestadu” data 25 Dezembru hosi ema pagaun.
Iha oras ida ne'e ita hanesan ema Kristaun hasoru deklarasaun balun katak maromak (dewa) pagaun mak moris uluk liu depois de Jezús, iha data 25 Dezembru.
Iha eventu televizaun balun, video sira ne'ebe sirkula iha internet, no média balun seluk tan, ita bele hetan rejistu naruk ba naran maromak (dewa) sira be dalaruma moris iha loron ne'ebe hanesan. Konseitu ida ne'e la limiti iha ema ne'ebe la'os sarani relijiozu.
Ha'u mós rona hosi ema Kristaun rasik ne'ebe hateten katak data Natal referidu hodi fó alternativu ba selebrasaun pagaun.
Iha sentidu balun, deklarasaun ne'e sai ona lenda piedade.
Iha sorin seluk, denominasaun balun fundamentalista lakohi atu selebra Natal tanbá razaun ida ne'e.
Hosi maromak (dewa) sira ne'e hotu ne'ebe sira hatudu, so maromak (dewa) tolu ne'ebé besik ho sira nia teoria: Saturnu, Sol Invictus (Loro-matan ne'ebe la mohu (invensivel), no Mitra.
SATURNAIS
Saturnais maka selebrasaun ne'ebe dedikadu ba maromak Romanu nian ne'ebe hanaran Saturnu.
Komesa selebradu iha tornu ba tinan 220 AC, selebrasaun ida ne'e iha inisialmente selebradu iha data 17 Dezembru.
Hafoin selebrasaun ne'e hanaruk durate semana ida no remata iha data 23 Dezembru.
Dala-barak ita bele hetan iha internet. Ema Kronista ida ho naran, Mark Whittington hakerek iha ninia artigu ne'ebe ho títulu “Saturnais: The Reason We Celebrate Christmas in Desember,” esplika nune'e:
Rekomenda ona katak sarani Kristaun iha sékulu da-IV espesifika data 25 Dezembru hanesan loron moris Kristu nian (portantu temi Natal) tanbá ema pagaun selebra ona loron ne'e hanesan loron feriadu. Ho maneira ida ne'e mak problema halakon loron feriadu ne'ebe popularidade iha ona bele abandona, nune'e halo Kristenizasaun ba populasaun sai fasil liu.
Karik kestaun ne'e lós, ema ida sei hein atu hetan ka deskobre se la'e referénsia ida hosi ema Kristaun inisialmente ne'ebe suporta deklarasaun refere.
Maibé pelu kontráriu, ami deskobre konotasaun balun hosi Am'lulik Igreja ne'ebe hatudu ninia hakarak atu hado'ok-an hosi relijiaun ema pagaun sira nian.
SOL INVIKTUS NO MITRA
Selebrasaun Sol Invictus maka esforsu hosi imperador Romanu be hanaran Aurelian ne'ebe reforma kultu Sol (maromak loro-matan romanu) no introduz fila-fali ba ninia povu, inagura templu Sol no organiza jogu ba primera vez iha tinan 274 DC.
La'os ne'e de'it, festival ida ne'e selebradu tinan-tinan, no mós ho istóriku la hakerek katak selebrasaun Sol Invictus konjuntu ona iha data 25 Dezembru hosi Aurelian (har. Steven HijMans, and Sol Invictus, The Winter Solstice, and the Origins of Christmas, Mouseion, Series III, vol. 3, pag. 377-398).
Tuir eskultura lilin fatin no arte antigu seluk, iha relasaun entre Mitra ho Sol Invictus.
Iha kazu balun, nia hanesan disiplu Mitraismu sira fiar katak Mitra no Sol Invictus mak manifestasaun rua ne'ebe iha, hosi maromak ne'ebe hanesan.
Iha fatin seluk, sira exibidu hanesan maromak rua ne'ebé hamutuk sai ida de'it.
Relasaun ida ne'e difisil komprende tanbá limitasaun koñesimentu kona-ba sistema konfiansa Mitraismu, maibé sugundu vizaun ne'e importante tanbá ho vizaun ne'e bele ajuda esplika tanbá-sá ema jentiu (incrédulo) deklara katak nascimento Mitra selebradu iha data 25 Dezembru.
Manuskrita ida ne'ebé koñesidu ho naran “Chronograpy of 354” hatudu katak nascimento Sol Invictus selebradu iha data 25 Dezembru.
Lembra faktus katak disiplu Mitraismu sira sinkroniza sira nia maromak Sol ho maneira ida ou ho maneira seluk, entaun bele komprende katak sira konsidera data ne'e hanesan data sira nian.
Problema ba ema jentiu sira maka la iha evidénsia ne'ebe hatudu katak Aurelian maka ema disiplu Mitraismu ida ou nomós nia iha konseitu Mitraismu iha ninia hanoin wainhira nia estabelese selebrasaun Sol Invictus.
Relasaun Mitraismu ho data 25 Dezembru so acidente puramente de'it.
Golpe alvu lós ba paralelu Mitra no Sol Invictus katak manuscrita “Chronography of 354” ne'ebe primeira vez mensiona maromak pagaun ne'ebé selebradu iha data 25 Dezembru .
Selebrasaun natalidade Kristu nian hosi sarani Kristaun mós temi iha kalendáriu no nune'e selebradu iha data ne'e, ne'ebe elimina tiha similaridade katak selebrasaun pagaun ne'e selebradu uluk liu ona. Se la'e ho kalendáriu ne'e bele fornese deklarasaun ne'e no bele provar katak ho nota istória kada festival pagaun selebradu iha 25 Dezembru, tradisaun Kristaun kona-ba Natal iha ona uluk liu.
Razaun hili data 25 Dezembru Embora Bíblia Sagrada la fó detalle data moris Kristu nian, iha evidénsia ne'ebe gravadu katak data 25 Dezembru iha ona valor importante ba sarani Kristaun hafoin tinan 354 DC.
Ninia ezemplu ida ne'ebé bele hetan iha artigu Hippolitu hosi Roma ne'ebe ninia esplikasaun iha komentáriu kona-ba Livru Daniel (iha tornu hosi tinan 204 DC) katak natalidade Na'i nian fiar akontese iha loron ne'e:
Adventu ita Na'i ne'ebe primeiru iha manifestu humanu, akontese uainhira Nia moris iha Belem iha loron Kuarta data 25 Dezembru wainhira Agostu idade tinan 42, enquantu hosi Adaun tinan 5.500.
Nia terus iha tinan ba da-33, iha loron Sexta data 25 Marsu, iha tinan da-18 Imperador Tiberiu, uainhira Rufus no Roubellion maka Kônsul.
Referénsia ba Adaun bele komprende iha esplikasaun artigu Hippolitu seluk ne'ebe ho títulu “Chronicon,” iha ne'ebe nia esplika katak Jezús moris fulan sia hafoin memorial Istória Kriasaun.
Tuir ninia kontajen, mundu kriadu iha tempu vernal equinócio data 25 Marsu ne'ebé signifikadu katak Jezús moris fulan sia hafoin, iha data 25 Dezembru.
Especialista liturjia ida iha sékulu da-19 ne'ebé hanaran Louis Duchesne esplika katak “besik remata sékulu da-3, babain selebra loron moris Kristu nian espalla ona ba Igreja tomak, maibé la selebradu iha loron ne'ebe hanesan iha kada fatin” (Christian Worship, Its Origin and Evolution: a study of the Latin liturgy up to the time of Charlemagne, Plpag. 260).
Iha Ocidental, natalidade Kristu nian selebradu iha data 25 Dezembru, no iha Oriental selebradu iha data 6 Janeiru.
Duchesne hakerek nune'e, “ema ne'ebé inklinadu fiar katak Igreja Roma hili data 25 Dezembru hodi tuir rivalizar Mitraismu. Maibé nune'e, razaun ida ne'e la esklarese opsaun ba iha data 6 Janeiru” (ibid., pag. 261).
Tanbá hosi ne'e, ninia solusaun data moris Kristu nian desidi ho utiliza pontu inisial iha loron ne'ebé hanesan ne'ebé acredita uainhira Jezús mate. Kestaun ida ne'e sei esplika diferensa selebrasaun iha Oriental no iha Ocidental.
Lembradu relutânsia bo'ot hosi parsial ema Kristaun relasiona ho buat ida ne'ebe iis pagaun, entaun konkluzaun ninia lójiku katak selebrasaun ida la iha relasaun ho kestaun be seluk ne'e. Papa Bendito XVI iha ninia livru ne'ebe ho títulu “Spirit of Liturgy” esplika nune'e:
Reklamasaun ne'ebe kriadu katak data 25 Dezembru dezemvolvidu hodi kontra mitos Mitra, ou hanesan resposta ema Kristaun nian hasoru kultu loro-matan ne'ebe la mohu (invisivel) ne'ebe promovidu hosi Imperador Romanu sira iha sékulu da-3 hanesan esforsu hari'i relijiaun foun impériu.
Maibé, teoria sira uluk ne'e la bele mantida tan. Fator ne'ebé determina maka relasaun entre Istória Kriasaun no Krus, Istória Kriasaun no Fenómenu Jezús konsebida (pag. 105-107).
Evidénsia hatudu katak loron ida ne'e iha signifikadu be importante tebes ba sarani Kristaun ne'ebe iha ona uluk liu hosi evidénsia balun kona-ba nosaun selebrasaun Sol Invictus no selebrasaun maromak pagaun sira seluk iha loron ne'eba.
Sarani Kristaun hili data ne'ebe nune'e besik ho solstício tempu malirin (winter solstice) la bele sai evidénsia imitar festival pagaun.
Relijiaun pagaun hotu ne'ebe iha variasaun balun iha festival sira be tinan naruk.
Iha fulan sáida de'it ne'ebé dalaruma hili hosi sarani Kristaun hodi selebra Natal no besik ho selebrasaun pagaun sáida de'it, no espesialista teoria sira oponente sei halo reklamasaun ne'ebe hanesan mós.
Solstício ne'e importante ba ema hotu tanbá razaun agrikultura, kestaun ne'ebe similar ho be'e ne'ebe importante ba sobrevivência humanidade, no entaun hosi ne'e mós, ita bele hare'e ritual sira relijiozu nian ne'ebe uza be'e iha relijiaun seluk. No ida ne'e la hatudu katak relijiaun ne'ebe ida impresta fali konseitu ou motivu hosi relijiaun seluk.
Fontes: "WHY IS CHRISTMAS ON DECEMBER 25?"
BY: JON SORENSEN
Tradus fila-fali hosi: Sam Ribeiro
Foti hosi: https://terangiman.com/2019/12/25/mengapa-natal-dirayakan-pada-25-desember/

Tidak ada komentar:
Posting Komentar