Rabu, 22 Juni 2022

LÓS KA, KATÓLIKA NE'E ADORA ESTATUA?


Eskritura badak kona-ba estatua iha Kreda  Katólika ida ne'ebe Apostólika atu nune'e bele hamenus sala komprensaun ne'ebe bebeik akontese.

Lós Ka, Katólika Ne'e Adora Estatua?

Tanbá sa iha Katóliku hetan estatua, imajen Jezús, Maria, Anju no Santu/a sira, oinsá, lolós ne'e ema Katóliku sira adora estatua ka?

Dala-ua'in no bebeik ona Kristaun Non-Catholic uza mandamentu (ukunfuan) 10 Maromak nian, ne'ebe segundu (Versaun Protestantismu) hodi hatete katak Katólika ne'e adora estatua.

Lolós ne'e la'e no sala komprende de'it.

Hetan diferensia bo'ot iha numeral 10 lei eskriptura iha Katolikismu no Protestantismu

Iha ukunfuan 10 ne'ebe determina ona hosi Na'i iha Ezodu 20:1-17, lolós ne'e Maromak la fó ho esplisitu, oin-sá maneira fó númeru ba iha ukunfuan-sira ne'e.
Separasaun/numeralizasaun versíkulu iha Bíblia Sagrada tomak foin hahú iha tempu sékulu klaran. Karik kada ukunfuan fó ona númeru entaun bele hetan kuaze ukunfuan 15. 

Igreja Katólika halibur la-halakon ninia versíkulu ida de'it mós la'e hosi Maromak nia ukunfuan ne'e, maibé halibur fali sai sanulu, hanesan ho doutrina St. Agustiñu nian.

AMAN IGREIJA NA'IN-RUA NE'EBE INFLUENSIADU TEB-TEBES

Aman Kreda na'in rua ne'ebe halimar funu bo'ot iha lala'ok halibur/hagrupa ukunfuan sanulu Maromak nian mak St. Agustiñu no Origen.
St. Agustiñu mak ema santu ne'ebe simu grau/nível “Doctor of the Church”/ Doutor da Igreja, enkuantu Origen, nafatin respeitadu nia iha asuntu barak, nia mós koiñesidu hanorin ona doutrina ne'ebe la tuir ho Bíblia Sagrada, hanesan klamar-sira iha Purgatóriu nia ahi ikus-mai bele tama ba lalehan. Igreija Katólika no Luteranu jeralmente tuir arupamentu ne'ebe hanorin hosi St. Agustiñu, enkuantu Igreija-sira Orientais no Protestante tuir Origen.

PROTESTANTISMU

Maromak Nia Ukunfuan 10 Igreija-sira Orientais no Protestante (tuir Origen)

Ha'u mak Na'i, ó nia Maromak ne'ebe lori ó sai hosi rai Ejiptu, hosi fatin atan sira (vers.2,3) Keta halo ba ó estatua ne'ebe hanesan sáida de'it mak iha, iha lalehan, iha mundu no iha mundu laran. (vers.4) Keta temi Na'i ó nia Maromak nia naran arbiru (vers.7) Hanoin ba no hasantu ba loron Sábadu/Na'i nia loron (vers.8) Respeita ba ó nia aman no ó nia inan (vers.12) Keta oho (vers.13) Keta komete adultériu (vers.14) Keta na'ok (vers.15) Keta hatete lia sasin falsu kona-ba ó nia maluk (vers.16) Keta hakarak ó nia maluk nia uma, keta hakarak ninia-feen, ou sáida de'it mak sai ó nia maluk nian (vers.17)

KATOLISISMU

Maromak Nia Ukunfuan 10 tuir Igreija Katólika no Luteranu (tuir St. Agustiñu)

Ha'u mak Na'i, ó nia Maromak: Keta iha maromak seluk iha Ha'u-oin. Keta halo ba-ó estatua ne'ebe hanesan sáida de'it mak iha, iha lalehan no iha mundu, no keta hakruk hodi adora ba nia (vers. 2,3,4,5) Keta temin Na'i ó nia Maromak nia naran la ho respeitu (vers.7) Hanoin ba no hasantu ba loron Sábadu/Na'i nia loron (vers.8) Hamtauk ba ó nia aman no ó nia inan (vers.12) Keta oho (vers.13) Keta halo sala adúlteru (vers.14) Keta na'ok (vers.15) Keta hato'o lia sasin falsu kona-ba ó nia maluk (vers.16) Keta hakarak ó nia maluk nia-feen (vers.17a) Keta hakarak ó nia maluk nia sasan (vers.17b)

RAZAUN FUNDAMENTAL HA'AT

1. Iha ne'e hatudu, Igreija Katólika la-hamo'os versíkulu Ezodu 20:4, maibé hagrupa tiha ho versíkulu ne'ebe da-3 no da-5 iha ukunfuan primeiru. Katekismu Igreija Katólika #2084 hakerek versaun kompletu kona-ba ukunfuan primeiru hosi ukunfuan 10 Maromak nian hanesan tuir mai ne'e:

“Ha'u mak Na'i ó nia Maromak, ne'ebe lori ó sai hosi rai Ejiptu, hosi fatin atan nian. Keta iha ba ó maromak seluk iha Ha'u-oin. Keta halo ba-ó estatua ne'ebe hanesan sáida de'it mak iha, iha lalehan iha leten, ou ne'ebe iha mundu iha okos, ou ne'ebe iha be'e laran iha okos mundu nian. Keta hakru'uk hodi adora ba-nia ou serví ba-nia” (Ez. 20:2-5).

Ukunfuan ida ne'e ligadu ho Jezús nia liafuan iha Testamentu Foun, “Hakerek nanis ona, ó tenki adora Na'i, ó nia Maromak, no ba Nia de'it mak ó serví” (Mat 4:10).
Ukunfuan ne'e repete fila-fali ho formula ne'ebe diferenxa, ne'e mak, “Ukunfuan ne'ebe prinsipal ne'e mak: Rona mai, Izrael oan sira, Na'i ita nia Maromak, Na'i ne'e ida de'it.
Hadomi ba Na'i ó nia Maromak.... “(Markus 12:29) Nune'e iha ne'e hatudu katak ukunfuan la'os dobra Na'i (ho adora estatua ne'ebe konsidera ona hanesan maromak) ne'e la hafahe ho ukunfuan atu adora no hadomi Maromak ne'ebe ida de'it (úniku).

St. Agustiñu hare'e ligasaun entre Ez. 20:4 iha ninia ligasaun ho versíkulu da-3, no la hafahe rua-ne'e sai ukunfuan rua ne'ebe hamriik mesak.
Tanbá bainhira separadu ona mesmu la sai tuir ho versíkulu-sira seluk iha Bíblia Sagrada ne'ebe hakerek katak iha tempu ne'eba Maromak rasik mak haruka Nia-povu hodi halo estatua ou mós imajen ne'ebe hanesan buat ida ne'ebe iha, iha lalehan ou mós iha mundu; hanesan bainhira Maromak haruka atu halo estatua anju/kerubiana iha arka alianxa nian (Ez. 25:17-22, 37:7-9) ou halo imajen kerubiana ne'e ba tekstura panu iha tabernákulu (Ez. 26:1, 31, 36:8, 35).
Maromak mós haruka Moizés hodi halo estatua samea iha kampu dezertu (Núm. 21:4-9), no halo eskultura ne'ebe dezeña ho kerubiana, no ai-horis sira hotu no ai-funan ba Maromak Nia templu ne'ebe konstruidu hosi Liurai Salomão (1 Rei. 6-7).
Ho nune'e versíkulu Ez.20:4 somente bele interpretadu atu esplika versíkulu antes ne'e mak Ez.20:3 ne'e mak katak keta halo estatua hodi halo sai fali maromak seluk. Maibé asuntu halo estatua ou imajen, ne'ebe la'os atu adora ba hanesan maromak seluk, Maromak la bandu, basá Maromak rasik haruka ona atu halo estatua/imajen, iha okaziaun balun.

St. Agustiñu kontinua hafahe versíkulu Ez.20:17 sai ukunfuan rua, tanbá iha parte rua iha versíkulu 17 ne'e hahu'u ona ho fraze “keta hakarak”; no implika ba asuntu rua ne'ebe diferenxa iha ninia-substánsia. Ne'ebe primeiru mak pertense ho riku-soin nian.

Ho agrupamentu ida ne'e, alkasavél ukunfuan tolu primeiru ne'ebe pertense ho ukunfuan atu hadomi Maromak, no ukunfuan dahitu tuir-mai pertense ho ukunfuan atu hadomi maluk sira. Tuir St. Agustiñu, mós mak merese/fitting katak asuntu ukunfuan ne'ebe impilka Maromak iha tolu, ne'ebe referidu ba Maromak Trindade.

2. Nune'e Igreija Katólika hare'e versíkulu 4 ne'e la bele separadu ho versíkulu 3 no 5 ne'e mak atu adora Maromak ne'ebe úniku no serví de'it ba-Nia. Tanbá karik hamriik mesak, aplikasaun versíkulu be da-4 ne'e realmente la posivelemente aplikadu iha ema nia moris. Ema la pár-pára atu halo image/‘dezeñu’/estatua (tradusaun hosi ‘image’ la iha limitasaun ba estatua maibé imajen) ne'ebe hanesan buat ne'ebe iha lalehan no iha mundu.

Karik aplikadu literalmente entaun artista  pintor sira ou eskultor sira mak pekadores mortais; muzeum hotu ne'ebe rai pintura no estatua históriku mak fatin ne'ebe nakonu ho pekadu; ema Kristaun hotu la bele asisti filmi/TV, tanbá iha ne'eba iha imajen ne'ebe hanesan ema/animal/ai-horis; la bele tiru foto no posta foto, labele pinta/dezeña, la bele hanorin labarik-sira ho ajudu imajen-sira, labele manda ba malu kartaun hosi prezépiu nian nst. Maski imajen-sira lolós ne'e mós benefísiu ba ensinu fé nian, hatudu katak iha eskola dominikal/konstrui ba fé, mestre-sira uza imajen hodi hanorin kona-ba Jezús. Ou, molok.hosi ema bele lé/analfabetu (médiu sékulu 12 iha Europa, no média sékulu 19 iha Azia no Afrika), imajen no estatua mak dalan ne'ebe uza ona atu lori ema ba Na'i. Dalaruma ida ne'e difisil atu imajina hosi ita ne'ebe moris iha oras ne'e tanbá ita hotu bele lé. Maibé karik ita moris iha tempu antigu ne'eba, sertamente ita sei komprende katak imajen-sira, desde tempu ne'eba ita la adora nu'udar Maromak, entaun la hanesan ídolu ida.

3. Nune'e ida ne'ebe bandu ona iha ne'e mak estatua ídolu/maromak falsu ne'ebe adora ona hanesan NA'I, la'os tipu estatua/imajen sira hotu. Ida ne'e mak sai atitude Igreija Katólika; katak ekstensu imanjen no estatua ne'e la adora  ona hanesan Maromak, la iha ninia-sala halo imajen no estatua. Keta haluha katak imajen no estatua mak arte hanesan instánsia muzika. Karik iha igreija-sira Protestante nian muzika uza atu lori ema besik liu tan ba Na'i, nune'e mós iha igreija Katólika. Parese muzika ne'e somente konsideradu nu'udar ‘instrumentu’ de'it la'e? Ita ba igreija la'os atu rona muzika, maibé rona Mandamentu Na'i nian be kontiñam (terkandung) iha ninia laran. Nune'e  mós ho estatua/imajen ne'ebe iha, iha igreija Katólika, somente hanesan sasan/instrumentu de'it ne'ebe ajuda diriji ita ba NA'I. La-ho estatua no la-ho muzika ita lolós ne'e bele de'it reza, maibé sertamente la iha ninia-sala ita uza rua-ne'e hotu karik ida ne'e ajuda liu ita nia laran konsentra ba NA'I.

4. Iha Igreija Katólika, ita mós adora Maromak iha ispíritu no iha lia-lós (Jo. 4:24), maibé mós ho ita nia kapasidade (neon) tomak. Entaun iha muzika (sentidu audisaun), estatua, imajen (sentidu vizaun no bele kaer kona), fragrâncias/incense (rein/beijador); sira ne'e hotu somente ‘komplementu/instrumentu’ de'it, enkuantu iha leten ne'e hotu, ita simu Eukaristia (ne'ebe ita simu liu hosi sentidu senti, sai ai-han ispíritual).
Nune'e mak ita hatene katak Igreija Katólika la muda/altera ukunfuan sanulu Maromak nian.
Igreija Katólika, tuir agrupamentu ne'ebe hanorin ona hosi St. Agustiñu, hanorin ordem ne'ebe tuir hanesan ho ninia-kontekstu ne'ebe konsistente ho versíkulu-sira seluk ne'e iha Bíblia Sagrada hanesan ne'ebe hanorin ona hosi Kristu iha Testamentu Foun kona-ba ukunfuan ne'ebe prinsipal.

Hakerek hosi: Sam Ribeiro

1 komentar:

Anonim mengatakan...

Obrigado barak

NAFATIN HADOMI MASKE KANEK

    NAFATIN HADOMI MASKE KANEK Kada umanu sempre iha fuan nomós mentalidade ho naha no dependénxia ne'ebe diferente. Dalarum...