Senin, 28 November 2022

EMA LÓS VS EMA NE'EBE SENTI LÓS
















Ema Lós vs Ema Ne'ebe Senti Lós || Roma 1:17

Iha diferensa ne'ebe markante entre ema lós no ema ne'ebe senti lós. Ema lós sei moris hosi fé ne'ebe lós, la'os de'it iha fiar. 

Fé ne'ebe lós mak fé ne'ebe konstruída ho konsiénsia ida ne'ebe puru, konstruída ho baze lia-lós nian hosi Liafuan Maromak nian no konstruída ho poder ba sabedoria hosi Ispíritu Santu.

Basá ema ne'ebe senti lós somente iha fiar de'it la'os ho fé ne'ebe lós iha Kristu.

Ema lós mós iha laran be maus, hakarak repreendida, fasil atu eduka no hanorin nomós prontu haforma tuir ho vontade Maromak nian. 

Ho Nu-ne'e fila-fali ba ema ne'ebe senti lós iha fuan be tós, lakohi simu reprimenda, konsellu no informasaun hosi ema seluk.

Ema ne'ebe senti lós inklinadu gosta kritika no kontente buka ema seluk nia sala ou ema seluk nia frakeza, nomós la fasil atu edukadu ou hanorin tanbá senti ninia aan lós tiha ona. Ema lós mós la buka favor ema nian, basá favor Maromak nian.

Hafoin hare'e tiha diferensa balun iha leten, ita bele avalia ita nia aan rasik. Ita tama iha kategoria ema lós ou ema ne'ebe senti lós. Hanoin ba katak ita mak ema sira ne'ebe halós ona hosi Maromak, maibé la'os signifika ita sai ona ema lós Maromak Nian.

Tanbá ne'e mai ita nafatin esforsu atu iha atitude ne'ebe lós, hanoin lós, ko'alia lós, asaun lós no iha maneira moris ne'ebe lós.

“Sebab di dalamnya nyata kebenaran Allah, yang bertolak dari iman dan memimpin kepada iman, seperti ada tertulis: orang benar akan hidup oleh iman.” -Roma 1:17

Rabu, 02 November 2022

SELEBRASAUN LORON MATE-BIAN SIRA BE FIAR-NA'IN








Liu tiha loron ida hafoin selebra ona loron santu-santa sira nian no tuir mai mak loron ne'ebe koñesidu hanesan Loron Finadu ne'e-mak designadu hodi hanoin hikas no oferese orasaun-sira iha naran fiar-nain sira hotu ne'ebe mate ona. Lembra ba entre selebrasaun rua ne'e iha sentidu be besik, nune'e mak la surpreendente katak Igreja selebra ne'e ho tuir-tuir malu. Hafoin ita selebra loron santu-santa sira nian, ita reza ba ita nia maun-alin no feton sira be uluk ona ita, ho esperansa atu sira mós bele halibur hamutuk ho santu-santa sira iha lalehan. Sarani Kristaun sira reza ona ba maun-alin/feton sira ne'ebe mate ona desde tempu hahu'u Kristianismu. Primeiru liturjia-sira no inskrisaun iha katakumba hatudu katak ezisténsia orasaun-sira ba ema sira be husik ona mundu, maske doutrina detallu no teolojia ne'ebe esplika pratika ne'e foin fó-sai antes hosi Igreja iha sékulu tuir-mai. Reza ba ema-sira ne'ebe mate ona nia klamar (mate-bian) hakerek ona iha 2 Makabeu 12:41-42. Iha livru Testamentu Foun nia laran hakerek katak Saun Paulu reza ba ninia amigu Onesíforu (cf. 2 Tim. 1:18) ne'ebe husik ona mundu. Padre ba Igreja sira, ne'e mak Tertulianu no Saun Ciprianu mós hanorin pratika reza ba klamar-sira ema ne'ebe mate ona (mate-bian). Lalaok ida ne'e hatudu katak Kristaun Primeiru fiar katak sira nia orasaun-sira ne'e bele fó efeitu pozitivu ba klamar-sira ne'ebe mate ona ne'e. Asosia ho pratika ida ne'e mak doutrina kona-ba Ahi Purgatoriu nian. Livru Testamentu Foun ho implisitu hanorin iha periódu purifikasaun ida ne'ebe sarani fiar-nain sira hasoru hafoin mate. Jezús hanorin ho indiretamente katak iha pekadu-sira ne'ebe bele hetan perdaun hafoin moris iha mundu ida ne'e, (cf. Mat. 12:32) no ida ne'e implika fatin ida/estadu ne'ebe la'os Lalehan - tanbá iha Lalehan laiha pekadu; no la'os mós ahi infernu -tanbá iha infernu laiha ona tan perdaun ba pekadu.


Apóstulu Paulu hateten katak ita hetan ona salvasaun, “maibe liu-hosi ahi” (I Kor. 3:15). Padre Igreja sira, inklui St. Agustiñu (em Enquirídio da Fé, Esperança e Amor, e Cidade de Deus), formula ona iha doutrina ba ezisténsia purifikasaun klamar nian hafoin mate. Iha loron-sira primeiru nian, naran sarani sira nian ne'ebe mate ona hakerek ona iha plakat diptych. Iha sékulu da-6, komunidade Beneditina komemora klamar-sira ne'ebe mate (mate-bian) iha loron selebrasaun Pentakoste. Selebrasaun loron mate-bian sai komemorasaun universal, ho influénsia hosi monge Odiliu hosi Cluny iha tinan 998, bainhira nia institui ona selebrasaun anual iha uma-sira orden Beneditina nian iha data 02 Novembru, ne'ebe hafoin espailla ba iha sirkúlu monástiku Carthusian. Agora Igreja Katólika komemora ne'e iha data 02 Novembru, hanesan mós igreja Anglikanu no igreja Luteranu balun.  


Hosi informasaun iha leten, la temin tansá hili fulan Novembru no la'os fulan-sira seluk ne'e. Maibé karik ita hare'e ba kalendáriu liturjia Igreja nian, nune'e mak ita hatene katak fulan Novembru hanesan tinan ikus liturjia nian, molok Igreja tama ba tinan liturjia ne'ebe foun iha tempu Adventu molok selebra Natal (Natividade Kristu) nian. Nune'e, molok preparasaun ba Kristu nia mai, konvida ita atu reflete uluk kona-ba vida temporaria iha mundu; kona-ba ita hotu nia vida ikus nian, atu nune'e ikus-mai ita bele sai unidu iha númeru ba santu-santa sira iha lalehan. Konvida mós ita atu refleta sentidu hosi mate nian, ho reza ba ita nia maun-alin no feton sira ne'ebe uluk ona ita. Nomós, iha fulan Novembru ida ne'e, leitura-sira Santa Missa ne'e mak kona-ba rohan hosi mundu, ne'e-mak atu fó hanoin mai ita kona-ba ita nia moris ikus nian ne'ebe ita tenki prepara iha komuñaun ho Kristu. Ba esperansa mak, ho refleta ba ita nia moris ikus ka rohan iha rai ida ne'e, ita hotu sei hetan uain apresiasaun ba Mistériu Inkarnasaun Maromak nia  (iha loron Natal) ne'ebe permiti ba ita atu bele halibur hamutuk iha númeru ba Nia-santu iha moris rohan laek be iha lalehan. 

Haktuir hosi: Sam Ribeiro

Selasa, 01 November 2022

SOLENIDADE BA SANTU NO SANTA SIRA



Feriadu ne'e ba dala-uluk selebradu iha sirkúlu Igreja Oriental atu fó omenjen ba sasin fé nia sira ne'ebe mate ona tan Kristu iha sira nia esforsu halekar fé Kristaun nian.

Iha sirkúlu Igreja Oxidental nian, liu-liu iha Roma, festa ne'e hahu'u iha tinan 609 bainhira Papa Bonifasiu IV konverte ona Panteaun ne'e, ne'e-mak fatin kultu ida hosi pagaun ba maromak-sira Romanu nian, sai igreja ida.


Igreja ne'e dedikada ba Santa Maria hamutuk ho apóstulu sira. Uluk iha Roma festa ne'e jeralmente selebradu iha Domingu hafoin Pentakoste. Ho tempu ba tempu, festa ne'e sai ona popular ba santu sira, di'ak sira ne'ebe ofisialmente rekoñesidu ona hosi Igreja nomós sira ne'ebe seidauk no sira ne'ebe deskoñesidu.


Festa ne'e selebradu atu fó onra ba membru Igreja sira, ne'ebe hosi primeiru igreja-sira hanaran “kumuñaun ba santu sira” (comunhão dos santo), ne'e-mak komuñaun ba ema hotu ne'ebe tau ona fiar ba Jezús Kristu no sai purifikadu hosi Raan Bibi-Oan Maromak.


Ho espesialmente ba loron feriadu ne'e ita, komemora grupu bo'ot hosi ema ne'ebe hamriik iha tronu oin Maromak nian tanbá sira kuidadu ona sira nia fé ho di'ak to'o jogu ikus iha mundu ne'e, atu bele simu prémiu bo'ot ne'ebe iha lalehan.


Entre sira ne'ebe haksolok ne'e espesialmente aprezenta santu-santa, beatu-beata nu'udar pioneirus no matadalan mai ita. Santu-sira ne'ebe haksolok iha lalehan ne'e hamutuk ho Santa Virjen Maria, Igreja nia Inan, harohan mai ita hodi bele preservera iha luta no firme iha sofrimentu. Hamutuk ho sira, ita hein resureisaun ba isin nian.

No bainhira Kristu manifesta-a'an iha glória, ita sei sai hanesan ho Nia.


Iha momentu ne'eba mak hametin ita nia uniaun ne'ebe perfeitu ho Kristu no ho maun-alin no feton sira. Santu sira ne'e haksolok tanbá sira tuir ona Kristu. Sira nia haksolok no glória ita labele deskreve ho liafuan-sira ema nian. Relasiona ho ida ne'e, Saun Paulu hateten, “Saida mak nunka hare'e hosi matan, no nunka rona hosi tilun, no ida ne'ebe nunka mosu iha ema nia fuan; buat hotu-hotu be Maromak prepara ona ba sira ne'ebe hadomi Nia” (cf. 1Kor. 2:9).


Prémiu ne'ebe sira simu hosi Kristu mak partisipa iha Han-hamutuk hosi Matrimóniu Bibi-Oan Maromak. Sira nia mata-been hamo'os rasik ona hosi Jezús. Kona-ba ida ne'e Joãun hakerek, “Haksolok ba sira ne'ebe konvidadu iha han-hamutuk hosi matrimóniu Bibi-Oan Maromak” (cf. Apok. 19:9).


"No Nia sei hamo'os tiha sira nia mata-been hotu, no mate sei la iha tan; sei la iha tan lutu, ou tanis ka tristeza, basá buat hotu-hotu ne'ebe liu ne'e liu ona. "Tanba hosi ne'e, "Ita iha sasin barak, hanesan kalohan ne'ebe haleu ita, mai ba ita husik hela todan hotu no pekadu ne'ebe atrapalla ita, no kompete ho badinas iha kompetisaun ne'ebe nesesáriu ba ita. Mai ba ita halo ho matan ne'ebe fihir ba Jezús, ne'ebe lidera ita iha fé, no ne'ebe lori ita nia fé ne'e ba perfeisaun, ne'ebe ho ignora umillasaun badinas hasaan krus troka haksolok be prepara ona ba Nia, ne'ebe oras ne'e tuur iha sorin kuana tronu Maromak nian". (cf. Ebr. 12:1-2).

POEMA BA VIDA ESPIRITUAL || HAKUAK HA'U, NA'I

@ling.cunha

Ling Cunha || @ling.cunha


Hakuak ha'u, Na'i..

Ha'u senti ha'u isin rahun ona. 
Ha'u laran mós sai rahun. 
Ha'u la iha vontade. 
Liu-liu ba ha'u nia esperansa ne'ebe sai u'ut.
Na'i, ha'u la hatene atu halai ba lós ne'ebe. 
Ema hotu lakohi simu ha'u. 
Dalaruma, ha'u a'an ne'e desprezível teb-tebes. 
Ne'e duni, ha'u la iha buat hotu. 
Na'i, ha'u ki'ak...

Hakuak ha'u, Na'i..

Ha'u kolen lós, Na'i. 
Ha'u hakarak toba uitoan de'it iha Ita-nia hiti-leten. 
Ha'u hakarak senti ksolok ne'e uitoan hosi-Ita de'it, Na'i.
Ha'u hakarak hetan dame ne'e iha Ita-uman.
Na'i, bainhira mak buat hotu ne'e sei remata?
Bainhira mak todan sira iha moris ne'e la'o husik hela ha'u? 
Na'i, bainhira mak buat hotu-hotu ne'e sei muda sai ba bensaun eh grasa mai ha'u?

Hakuak ha'u, Na'i..

Ha'u senti hakru'uk liu. 
Sofrimentu barak maka hewai ha'u. 
La iha ema ida hakarak kuida. 
Importante sira bosu no haksolok, entaun kauidadu ha'u ba, Na'i. 
Na'i, Ita Bo'ot hatene sée mak ha'u. 
Ha'u halo buat hotu-hotu ho laran-tomak. 
Ha'u hadomi teb-tebes sira sein ha'u hafo'er ho ha'u nia akuzasaun.

Hakuak ha'u, Na'i..

Ha'u husu perdaun ne'e hosi-Ita Bo'ot.
Ha'u dala-uain haluha tiha ha'u nia agradese ba Ita Bo'ot, Na'i. 
Lolós ne'e ha'u la hanesan nune'e. 
Lolós ne'e ha'u la hakanek Ita-laran ho ha'u nia salan sira, Na'i. 

Na'i, ne'e mak ha'u Ita-oan. 
Oinsá, Ita sei rekoñese ha'u ida be nakonu ho pekadu ne'e?

Na'i, ne'e mak ha'u Ita-oan. 
Oinsá, Ita sei hakarak hakuak ha'u ida be desprezível ne'e?

Na'i, ne'e mak ha'u Ita-oan. 
Oinsá, Ita sei hadomi ha'u..?

Hakerek hosi: @Sam Ribeiro

Poema ho títulu “HAKUAK HA'U, NA'I”, hakerek bainhira lé liafuan di'ak sira iha Bíblia no hetan inspirasaun hosi Livru Poezia no Kantiku sira be iha Bíblia laran.

NAFATIN HADOMI MASKE KANEK

    NAFATIN HADOMI MASKE KANEK Kada umanu sempre iha fuan nomós mentalidade ho naha no dependénxia ne'ebe diferente. Dalarum...