Rabu, 29 Maret 2023

JEJUM NO ABSTINÉNXIA IHA TEMPU KUARESMA



Iha Igreja Katólika Roma, Kuarta Sinza mak loron primeiru iha tempu kuaresma nian iha Liturjia Anual Eklesiástiku. Loron refere determinadu monu iha loron Kuarta, loron 40 molok loron Paskua la sura ho loron Domingu, ka loron 44 (inklui loron Domingu) molok loron Sesta Santa.

Tempu ida ne'e simbolizadu ho riska sinza iha reen-tos sarani Katólika nian. Hatemin iha sitiu ofisial Komisaun Katekeze Konferénsia Bispu Indonésiu (KBI) [Konferensi Waligereja Indonesia (KWI).] sinza sai sinal frajilidade umana nian ne'ebe fasil monu iha frakeza pekadu nian nomós sinal hakaribi salan.

Referi iha Sagrada Eskritura, sinza mós sai sinal konfisaun iha Sidade Nínive. Pájina Katolisitas hakerek, iha Livru Jenezis (Jen. 2:7), fó atensaun ba sarani Katólika sira katak umanu kriadu hosi rai-rahun no momentu ida sei laiha no hafoin fila-fali sai rai-rahun.

Rezultadu sinza ne'ebe uza ba ne'e halo hosi sunu ai-tahan ramus ne'ebe fó bensa ona iha selebrasaun Domingu Ramus tinan liu-ba. Haktuir, simu Jezús ho bak Liurai iha Sidade Jeruzalén. Ema sira hananu no halsolok hodi bidu ho ramus. Iha tradisaun sarani Katólika, ai-tahan ramus kontein sentidu vitória.  

Bainhira selebra Kuarta Sinza, hodi tau sinza iha reen-tos, Amu ka Padre sei tatoli ho lian neneik dehan nune'e ‘Hakribi ba no fiar ba iha Evanjellu’ ka ‘Ó mak rai-rahun no sei fila sai rai-rahun’. [hakribi salan no fiar ba evanjellu ka mai hosi rai, sei fila ba rai].

Sinza ne'ebe kose ba iha reen-tos la'os halo la-ho sentidu. Hatemin hosi fonte balun, sinza iha reen-tos ajuda sarani sira atu rekoñese fali area ispiritual. Reen-tos no ulun mak fatin hanoin no raxiu servisu ba.

Sura desde Kuarta Sinza, sarani Katólika sei estabelese tempu konfisaun durante loron 40 la ho sura loron Domingu. Tempu ida ne'e sei hanesan iha Sabádu molok selebra Domingu Ramus.

Númeru 40 fó hanoin sarani Katólika ba jornada povu Israel iha dezertu durante tinan 40 no jejum Jezús nian durante loron 40.

Kada loron Kuarta Sinza no Sesta Santa, sarani Katólika obrigadu hodi abstinénxia no jejum. Liu-hosi abstinénxia no jejum, hadók ita hosi pekadu, hakribi salan no fiar iha Evanjellu.

Abstinénxia signifika la han naan ou abstinénxia hahan seluk ne'ebe gosta ba inklui mós bele halo abstinénxia fuma. Abstinénxia hala'o durante loron Kuarta Sinza no kada loron Sesta durante tempu Quaresma prisipalmente ba sira ne'ebe ho idade 14 tinan ba leten. Naan ne'ebe pretende ba mak tipu sira naan mamiferu no naan manu.

Tuir-mai jejum signifika han bosu dala-ida iha loron ida. Ne'e ninia sentidu karik ita hili atu han bosu iha tempu loron signifika ita han oituan iha tempu kalan.

Nune'e matabixu, ita bele hili hodi hemu xá ou be'e moos de'it.

Igreja mós hanorin katak loron Sesta hotu mak loron redensaun ba pekadu, no abstinénxia mak forma redensaun ba pekadu nian ne'ebe lós liu. Atu klaru liu kona-ba abstinénxia no jejum, tuir-mai ne'e mak regulamentu 4 Igreja nian kona-ba lalaok ne'e.

Kanon 1250 – “Loron no tempu konfesa iha Igreja hotu-hotu ne'e mak kada loron Sesta durante tinan ida, no mós tempu kuaresma.”

Kanon 1251 – “Abstinénxia han naan ou hahan seluk tuir termus hosi Konferénsia Bispu sira nian tenki hala'o kada loron Sesta durante tinan ida, exeptu loron Sesta ne'e konxerteza monu iha loron ida ne'ebe sura ona iha loron selebrasaun; enkuantu abstinénxia no jejum tenki hala'o iha loron Kuarta Sinza no iha loron Sesta Santa, hanoin hikas Na'i Jezús Kristu nia Terus no Mate.”

Kanon 1252 – “Regra abstinénxia fó hanoin ba sira ne'ebe ho idade hanesan tinan sanulu-resin-haat ona; enkuantu regra jejum fó hanoin ba hotu-hotu ne'ebe ho idade maduru to'o inisiu tinan ba neen-nulu; maibé bibi-atan ba klamar sira no inan-aman sira tenki esforsu mós atu sira, ne'ebe tanba ninia-idade sei menus la kesi obrigatóriu jejum no abstinénxia, promovidu iha sentidu arependimentu ne'ebe lolós.”

Kanon 1253 – “Konferénsia Bispu sira nian bele termina ho klean liu iha implementasaun jejum no abstinénxia; no mós bele troka tomak ou balun de'it obrigatóriu jejum no abstinénxia ne'e ho forma arependimentu seluk, prinsipalmente ho asaun karidade nomós ezersisiu ispiritual.”

Atensaun, Na'i Jezús rasik hateten katak la'os buat ne'ebe mak tama iha ita nia kabun laran ne'e mak fo'er, maibé ida ne'ebe sai hosi ita nia laran ne'e mak fo'er. Ita tenki kuda buat tolu be prinsipalmente ne'ebe sai mensajen iha Evanjellu Mateus 6:1-6, 16-18, ne'e mak; Jejum, Asaun Karitativa no Orasaun.

Ita keta ho jejum, halo asaun karitativa no reza ho laran-makerek. Di'ak liu ita halo ne'e hotu ho onestidade. Na'i hatene sáida mak iha ita nia laran.

Fiar katak...

Orasaun, Abstinénxia no Jejum halo ita hakbesik-án liu-tan ba Na'i no hadomi maluk sira.

NAFATIN HADOMI MASKE KANEK

    NAFATIN HADOMI MASKE KANEK Kada umanu sempre iha fuan nomós mentalidade ho naha no dependénxia ne'ebe diferente. Dalarum...